
DAN KADA JE ŽIVOJIN MIŠIĆ UŠAO U ISTORIJU Na početku Kolubarske bitke uradio je neverovatnu stvar i zbog toga postao srpski vojvoda!
Do 15. decembra 1914. isteran je iz Srbije poslednji austrougarski vojnik, izuzev 42.538 zarobljenika.
Do 15. decembra 1914. isteran je iz Srbije poslednji austrougarski vojnik, izuzev 42.538 zarobljenika.
Rakin pogodak uneo je pravu pometnju među preostale neprijateljske avione, koji su ostali bez predvodnika i, iznenađeni vatrom sa zemlje, nestali sa neba iznad Kragujevca
Iz rata su izneli samo goli život!
Nakon stravične zime 1916. godine i povlačenja preko Albanije, malo ko je u svetu verovao da Srbija još uvek postoji Zemlja je bila okupirana, narod na umoru, a Vlada i kralj rasejani po Evropi. Ipak, sredinom septembra 1918. godine sve se promenilo.
Ovo je priča o jedinstvenom činu humanosti srpskog naroda koji je izazvao poštovanje celog sveta.
Prvi svetski rat nazivaju poslednjih ratom stare, aristokratske Evrope, u kojem su važila nešto drugačija pravila nego danas. Sa druge strane, to je verovatno i prvi istinski nacionalistički sukob na tlu našeg kontinenta u kome je stvarno postalo bitno šta ste i ko ste (ranije etničko poreklo nije igralo važnu ulogu, već dinastička vernost).
Natalijina ramonda je cvet koji ima višestruku simboliku, posebno kada je reč o srpskom narodu i patnjama kroz koje je prošao. Srpski vojnici su poput ovog cveta, kao Feniks ustajali iz pepela i pobeđivali kad je najteže. Cvet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović u botanici poznat je i kao cvet feniks
U vreme kada cela planeta sa strepnjom prati ratna dešavanja u Ukrajini, Srbija danas 11. novembra, zajedno sa drugim pobednicama Prvog svetskog rata, u kojem je izgubila skoro svakog trećeg stanovnika, obeležava Dan primirja ili Dan pobede.
Dan primirja u Prvom svetskom ratu biće obeležen sutra u Srbiji kao i u mnogim zemljama širom sveta državnim manifestacijama u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada je na snagu stupilo primirje u Prvom svetskom ratu.
Radomir Putnik je tokom svoje bogate vojničke karijere bio dva puta načelnik Glavnog generalštaba, pet puta Ministar vojni i načelnik Štaba Vrhovne komande Vojske Kraljevine Srbije u Balkanskim i Prvom svetskom ratu i svakako jedan od najvećih vojnih stratega u istoriji našeg naroda. O njegovoj karijeri zna se mnogo, ali je poreklo njegovog prezimena manje poznato.
Budimir Davidović je početak Prvog svetskog rata i opšte mobilizacije dočekao kao prekaljeni ratnik.
Slični spomenici pored puta podizani su u čast ratnicima južnoetipskog plemena Gala.
Mondezir je bio počasni gost na otkrivanju Spomenika zahvalnosti Francuskoj na Kalemegdanu, 11. novembra 1930. godine.
Jedna osobina Natalijine ramonde je posebno zanimljiva.
Cerska bitka (nem. Schlacht von Cer, mađ. Ceri csata), takođe znana kao i Jadarska bitka (Schlacht von Jadar, Jadar csata), bila je vojni sukob vođen između Austrougarske i Srbije avgusta 1914. oko planine Cer i nekoliko sela u njenoj neposrednoj okolini, kao i Šapca, tokom rane faze Srpske kampanje u Prvom svetskom ratu.
Sarajevski atentat, poznat i kao Vidovdanski atentat, dogodio se 28. juna (15. juna po julijanskom kalendaru) 1914. kada je student Gavrilo Princip pucao iz neposredne blizine i ubio nadvojvodu Franca Ferdinanda od Austrije
Momčilo Gavrić je na početku Prvog svetskog rata imao jedva osam godina i bio je osmo dete svojih roditelja oca Alimpija i majke Jelene. U avgustu 1914, austrougarski vojnici su činili velike pokolje civilnog stanovništva u kojima je nastradala i porodica Gavrić.