SRBIN KOJI JE PRVI U ISTORIJI OBORIO AVION SA ZEMLJE Heroj koji je branio nebo Srbije
Rakin pogodak uneo je pravu pometnju među preostale neprijateljske avione, koji su ostali bez predvodnika i, iznenađeni vatrom sa zemlje, nestali sa neba iznad Kragujevca

Raka Ljutovac je rođen 4. septembra 1887. godine u trsteničkom selu Poljna. Po izbijanju balkanskih ratova, Radoje biva mobilisan kao redov - artiljerac.
Kragujevac je po mnogo čemu prvi u istoriji savremene Srbije.Sa Metinog brda po prvi put je artiljeriskom vatrom oboren neprijateljski avion na ovim prostorima.Ovaj podvig izveo je redov Radoje Raka Ljutovac 30. septembra 1915. godine.
Pucao je, iz poljskog topa i oborio austrijski “rumpler”, koji je pao u centar grada. Posada: kapetan-izviđač Kurt fon Šefer i oficirski kandidat Oto Kirš su poginuli.
Možda vas zanima:

Čovek koji je zavoleo srpski narod više od mnogih domaćih sinova - Arčibald Rajs, stranac u Srbiji, srce na Kajmakčalanu
Kada je 1914. godine stigao u ratom zahvaćenu Srbiju, švajcarski naučnik Arčibald Rajs nije mogao ni da nasluti da će ova zemlja postati njegova druga domovina. Došao je da beleži zločine nad civilima, a ostao zauvek u srcima Srba – toliko da mu je srce posle smrti preneto na Kajmakčalan, među vojnike koje je voleo.
Znate li ko je izgovorio prvu psovku u srpskom filmu i gde je sniman „Marš na Drinu”?
Jedan od najpoznatijih domaćih ratnih filmova, „Marš na Drinu” iz 1964. godine, ostao je upamćen ne samo po tome što je verno dočarao heroizam srpske vojske u Prvom svetskom ratu, već i po jednoj filmskoj prekretnici – u njemu je izgovorena prva psovka u istoriji srpske kinematografije.
Možda vas zanima:

Čovek koji je zavoleo srpski narod više od mnogih domaćih sinova - Arčibald Rajs, stranac u Srbiji, srce na Kajmakčalanu
Kada je 1914. godine stigao u ratom zahvaćenu Srbiju, švajcarski naučnik Arčibald Rajs nije mogao ni da nasluti da će ova zemlja postati njegova druga domovina. Došao je da beleži zločine nad civilima, a ostao zauvek u srcima Srba – toliko da mu je srce posle smrti preneto na Kajmakčalan, među vojnike koje je voleo.
Znate li ko je izgovorio prvu psovku u srpskom filmu i gde je sniman „Marš na Drinu”?
Jedan od najpoznatijih domaćih ratnih filmova, „Marš na Drinu” iz 1964. godine, ostao je upamćen ne samo po tome što je verno dočarao heroizam srpske vojske u Prvom svetskom ratu, već i po jednoj filmskoj prekretnici – u njemu je izgovorena prva psovka u istoriji srpske kinematografije.
Možda vas zanima:

Čovek koji je zavoleo srpski narod više od mnogih domaćih sinova - Arčibald Rajs, stranac u Srbiji, srce na Kajmakčalanu
Kada je 1914. godine stigao u ratom zahvaćenu Srbiju, švajcarski naučnik Arčibald Rajs nije mogao ni da nasluti da će ova zemlja postati njegova druga domovina. Došao je da beleži zločine nad civilima, a ostao zauvek u srcima Srba – toliko da mu je srce posle smrti preneto na Kajmakčalan, među vojnike koje je voleo.
Znate li ko je izgovorio prvu psovku u srpskom filmu i gde je sniman „Marš na Drinu”?
Jedan od najpoznatijih domaćih ratnih filmova, „Marš na Drinu” iz 1964. godine, ostao je upamćen ne samo po tome što je verno dočarao heroizam srpske vojske u Prvom svetskom ratu, već i po jednoj filmskoj prekretnici – u njemu je izgovorena prva psovka u istoriji srpske kinematografije.

Možda vas zanima:

Čovek koji je zavoleo srpski narod više od mnogih domaćih sinova - Arčibald Rajs, stranac u Srbiji, srce na Kajmakčalanu
Kada je 1914. godine stigao u ratom zahvaćenu Srbiju, švajcarski naučnik Arčibald Rajs nije mogao ni da nasluti da će ova zemlja postati njegova druga domovina. Došao je da beleži zločine nad civilima, a ostao zauvek u srcima Srba – toliko da mu je srce posle smrti preneto na Kajmakčalan, među vojnike koje je voleo.
Znate li ko je izgovorio prvu psovku u srpskom filmu i gde je sniman „Marš na Drinu”?
Jedan od najpoznatijih domaćih ratnih filmova, „Marš na Drinu” iz 1964. godine, ostao je upamćen ne samo po tome što je verno dočarao heroizam srpske vojske u Prvom svetskom ratu, već i po jednoj filmskoj prekretnici – u njemu je izgovorena prva psovka u istoriji srpske kinematografije.
Možda vas zanima:

Čovek koji je zavoleo srpski narod više od mnogih domaćih sinova - Arčibald Rajs, stranac u Srbiji, srce na Kajmakčalanu
Kada je 1914. godine stigao u ratom zahvaćenu Srbiju, švajcarski naučnik Arčibald Rajs nije mogao ni da nasluti da će ova zemlja postati njegova druga domovina. Došao je da beleži zločine nad civilima, a ostao zauvek u srcima Srba – toliko da mu je srce posle smrti preneto na Kajmakčalan, među vojnike koje je voleo.
Znate li ko je izgovorio prvu psovku u srpskom filmu i gde je sniman „Marš na Drinu”?
Jedan od najpoznatijih domaćih ratnih filmova, „Marš na Drinu” iz 1964. godine, ostao je upamćen ne samo po tome što je verno dočarao heroizam srpske vojske u Prvom svetskom ratu, već i po jednoj filmskoj prekretnici – u njemu je izgovorena prva psovka u istoriji srpske kinematografije.
Možda vas zanima:

Čovek koji je zavoleo srpski narod više od mnogih domaćih sinova - Arčibald Rajs, stranac u Srbiji, srce na Kajmakčalanu
Kada je 1914. godine stigao u ratom zahvaćenu Srbiju, švajcarski naučnik Arčibald Rajs nije mogao ni da nasluti da će ova zemlja postati njegova druga domovina. Došao je da beleži zločine nad civilima, a ostao zauvek u srcima Srba – toliko da mu je srce posle smrti preneto na Kajmakčalan, među vojnike koje je voleo.
Znate li ko je izgovorio prvu psovku u srpskom filmu i gde je sniman „Marš na Drinu”?
Jedan od najpoznatijih domaćih ratnih filmova, „Marš na Drinu” iz 1964. godine, ostao je upamćen ne samo po tome što je verno dočarao heroizam srpske vojske u Prvom svetskom ratu, već i po jednoj filmskoj prekretnici – u njemu je izgovorena prva psovka u istoriji srpske kinematografije.
Možda vas zanima:

Čovek koji je zavoleo srpski narod više od mnogih domaćih sinova - Arčibald Rajs, stranac u Srbiji, srce na Kajmakčalanu
Kada je 1914. godine stigao u ratom zahvaćenu Srbiju, švajcarski naučnik Arčibald Rajs nije mogao ni da nasluti da će ova zemlja postati njegova druga domovina. Došao je da beleži zločine nad civilima, a ostao zauvek u srcima Srba – toliko da mu je srce posle smrti preneto na Kajmakčalan, među vojnike koje je voleo.
Znate li ko je izgovorio prvu psovku u srpskom filmu i gde je sniman „Marš na Drinu”?
Jedan od najpoznatijih domaćih ratnih filmova, „Marš na Drinu” iz 1964. godine, ostao je upamćen ne samo po tome što je verno dočarao heroizam srpske vojske u Prvom svetskom ratu, već i po jednoj filmskoj prekretnici – u njemu je izgovorena prva psovka u istoriji srpske kinematografije.
Možda vas zanima:

Čovek koji je zavoleo srpski narod više od mnogih domaćih sinova - Arčibald Rajs, stranac u Srbiji, srce na Kajmakčalanu
Kada je 1914. godine stigao u ratom zahvaćenu Srbiju, švajcarski naučnik Arčibald Rajs nije mogao ni da nasluti da će ova zemlja postati njegova druga domovina. Došao je da beleži zločine nad civilima, a ostao zauvek u srcima Srba – toliko da mu je srce posle smrti preneto na Kajmakčalan, među vojnike koje je voleo.
Znate li ko je izgovorio prvu psovku u srpskom filmu i gde je sniman „Marš na Drinu”?
Jedan od najpoznatijih domaćih ratnih filmova, „Marš na Drinu” iz 1964. godine, ostao je upamćen ne samo po tome što je verno dočarao heroizam srpske vojske u Prvom svetskom ratu, već i po jednoj filmskoj prekretnici – u njemu je izgovorena prva psovka u istoriji srpske kinematografije.
Njegov podvig je tim značajniji ukoliko se u obzir uzme činjenica da Srbija u to vreme nije imala organizovanu protivavionsku artiljeriju, a pojava austrougarskih aviona naterala je srpsku vojsku da improvizuje odbranu.
30. septembra 1915. godine Kragujevac je napalo sedam nemačkih aviona. Najavile su ih sirene iz Vojnotehničkog-zavoda i obližnjih mlinova. Avioni su na grad bacili 45 bombi.
Raka je događaj posle prepričavao svom praunuku Zvonimiru Ljutovcu.
"Drhtala mi je ruka da ne smem da promašim. Ja sam stavio na topče končić. Napravio sam krstić i gađao kroz cevku, vodeći top kako avion leti, sa preticanjem od, možda, dva polja avionske dužine. Tad sam opalio i to je to."
Nakon čestitanja na podvigu, komandir mu je dao konja kojim je Radoje odjahao u grad i došao pored zapaljenog aviona. Zajedno sa avionom tu si gorela i tela neprijateljskih pilota i Radoje im je u stavu mirno salutirao i odao počast.
Piloti su bili kapetan fon Šefer i oficirski pripravnik Oton Kriš. Građani su shvatili da je to artiljerac zaslužan za obaranje aviona i slavili su ga i čestitali mu. Stiglo je i zvanično priznanje, Radoje je odlikovan Karađorđevom zvezdom sa mačevima i unapređen je u čin kaplara.
Kasnije je na Solunskom frontu unapređen u čin narednika.U jesen 1918. godine učestvovao je u proboju Solunskog fronta.
WIKIMEDIA COMMONS
Umro je u 81. godini, 25. novembra 1968. godine.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Ramonda serbica – čudesni cvet koji vaskrsava
Na stenama juga i istoka Srbije raste cvet koji je postao više od biljke. Ramonda, poznata kao „cvet feniks“, ima moć da oživi i kada se potpuno osuši, pa nije slučajno što je povezana sa najtežim trenucima i vaskrsnućem srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.

PRINCIP NIJE TAKO IZGLEDAO: Istina o čuvenoj fotografiji
Kada čujemo ime Gavrilo Princip, pred očima nam je svima ista crno-bela fotografija. Ona je decenijama stajala u udžbenicima i urezala se u kolektivno pamćenje. Ali ta slika nije verodostojna.

Kako su naši stari gledali u Mesec da predvide budućnost
Mesec je oduvek bio izvor nadahnuća, tajni i verovanja. Srpski narod je kroz vekove pratio njegove mene i na osnovu njih predviđao vreme, rod useva, zdravlje i sudbinu. Iako danas vreme proričemo uz pomoć prognoza i satelita, stara narodna znanja o Mesecu i dalje se prepričavaju i pamte.

Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.

Persida Karađorđević je upravljala državom, rodila 10 dece i dobila turski orden: Nema osobe koja ne plače kada pročita njene reči upućene preminuloj ćerki
Kneginja Persida Karađorđević je upamćena kao velika i uticajna žena, kao ličnost za sebe. Bila je ćerka vojvode Jevrema Nenadovića, supruga kneza Aleksandra Karađorđevića i majka kralja Petra Prvog
Komentari(0)