Tvrđava na Avali dignuta u vazduh: Da li je uništen zbog spomenika ili da bi se nešto sakrilo zauvek?

Teodora Tojagić

15:00

Zanimljivosti 0

Na najvišem vrhu Avale nekada je stajala srednjovekovna tvrđava Žrnov, koju su Srbi gradili na rimskim temeljima, a kasnije proširili Osmanlije. U septembru 1934. godine, grad je srušen da bi na se na tom mestu podigao Spomenik Neznanom junaku.

Žrnov
Printscreen/Youtube

Žrnov ili Žrnovan je bio srednjovekovna tvrđava smeštena na najvišem vrhu Avale (Žrnovica - 511 m nmv.). Na vrhu su još Rimljani podigli utvrđenje, a kasnije su Srbi tu sazidali tvrđavu, koju su potom Osmanlije proširile i ojačale za potrebe napada na Beograd. U gradu je prema legendi stolovao, u pesmama opevani, Porča od Avale.

Ostaci utvrđenja su srušeni dinamitom 1934. godine da bi se na tom mestu sagradio mauzolej spomenik Neznanom junaku, čiji je autor bio vajar Ivan Meštrović.

Prošlost Žrnova

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Iskopavanje ruda na ovom prostoru počelo je još u praistoriji, pa postoji naučna hipoteza po kojoj je upravo ovaj lokalitet odigrao ključnu ulogu u razvoju ondašnje Vinče.

Najstarije utvrđenje na mestu potonjeg grada Žrnova podigli su Rimljani u drugoj polovini prvog milenijuma pre nove ere, da bi kontrolisali prilaz Singidunumu, ali i da bi zaštitili svoje rudnike koje su imali na obroncima Avale stotinak metara ispod samog vrha.

žrnov vikipedija
 

Na mestu nekadašnjeg rimskog utvrđenja, podigli su Srbi u srednjem veku utvrđeni grad Žrnov ili Žrnovan. Ustoličenjem Stefana Lazarevića, sina kneza Lazara Hrebeljanovića, nakon što je od Ugara dobio Beograd i u njega preselio svoju prestonicu, nakon što ga je utvrdio i proširio i od njega napravio središte svoje despotovine te jedan od najvećih evropskih gradova, odlučio je da podigne potpuno novu utvrdu čija bi uloga bila da štiti put ka Beogradu, da štiti oblast oko Beograda, da mu služi kao rezervna ispostava.

Žrnov je tako postao solidno utvrđeni gradić sa osnovom izduženog pravilnog petougla, i sa dve kule na jugoistočnom bedemu. Ovo jezgro prvobitne tvrđave kasnije će postati poznato kao Mali grad (negde kao Gornji grad), a na značaju će posebno dobiti nakon smrti Stefanove i početka despotovanja Đurađa Brankovića, koga je pokojnik odredio za naslednika. Po prethodnom dogovoru, Srbi su nakon Stefanove smrti morali da Ugrima vrate Beograd, što se i desilo, ali je Žrnov ostao u srpskim rukama.

žrnov vikipedija
 

Grad Žrnov Turci Osmanlije zauzimaju 1442. godine, ojačavši mu tada istočni i južni deo bedema. Međutim već 1444. godine bivaju primorani segedinskim mirom na obnovu srpske despotovine i vraćanje tvrđava Srbima. Među vraćenim gradovima pored Golupca, Kruševca i Novog Brda, našao se i Žrnov. Posle smrti Sibinjanin Janka i Đurđa Smederevca 1456. godine Osmanlije ponovo kreću na Srbiju i 1458. godine zauzimaju Žrnov u pokušaju da osvoje Beograd, što im ne polazi za rukom.

Posle toga Hodi paša proširuje tvrđavu dodatnim bedemom i suvim šancem stvorivši od Žrnova tvrđavu za uznemiravanje Beograda koji se nalazio u mađarskim rukama. Od ove uloge tvrđave odnosno imena Havala, što znači smetnja, koji su mu Osmanlije nadenule cela planina je dobila ime Avala.

Mađari su 1515. godine pokušali da zauzmu Žrnov uz pomoć artiljerije, ali se taj njihov pokušaj okončao potpunim porazom i gubitkom teške artiljerije. Sa padom Beograda 1521. godine Žrnov počinje da gubi svoj strateški značaj. Ne zna se do kada se tačno u Žrnovu nalazila vojna posada, ali se pretpostavlja da je tvrđava napuštena u XVIII veku od kada je prepuštena zubu vremena.

Dosta dobro očuvani ostaci grada su 1934. godine dignuti u vazduh da bi se na vrhu Avale podigao spomenik vojnicima poginulim u Prvom svetskom ratu. Kompleks spomenika Neznanom Junaku podignut je po nacrtima najvećeg vajara kraljevine Jugoslavije Ivana Meštrovića.

Žrnov se sastoji od:

- Gornjeg grada, koji predstavlja srpsku tvrđavu sa malim osmanlijskim proširenjem (1442)
- Donjeg grada, koji sačinjava bedem koji prati oblik padine i nadovezuje se na Mali grad oko koga se nalazi suvi šanac (posle 1458)

Odakle potiče ideja da se spomenik Neznanom junaku podigne BAŠ na Avali?

U blizini srednjovekovnog utvrđenog grada Žrnova na vrhu Avale stanovnici okolnih sela podigli su 1922. godine kameni spomenik na mestu groba nepoznatog palog ratnika iz Prvog svetskog rata, koji je upravo tu i poginuo. Nakon nešto više od jedne decenije, kralj Aleksandar Karađorđević dolazi na ideju da se ovaj spomenik zameni mauzolejem koji će krasiti vrh Avale, a za šta će biti žrtvovan čitav srednjovekovni grad Žrnov.

Beogradska čaršija bila je zatečena i šokirana, međutim brojni apeli javnosti nisu urodili plodom, te je bez ijednog logičnog opravdanja, Žrnov bez traga nestao u tišini. Pobuna protiv ovog čina smatrala se antidinastičkom propagandom i o tome nije smelo da se priča.

Interesantno je da je uoči poslednjeg miniranja stare tvrđave otkriven sloj iz rimskog razdoblja, gde su pronađeni cisterna s pitkom vodom kao i peć za pečenje hleba.

Čaršijske priče i zbog čega je Žrnov navodno smetao kralju Aleksandru?

Na novopečenim ruševinama fotografisao se sam kralj, a po koji kameni ostatak prenet je u podavalsko selo Beli Potok. Na Vidovdan 1934. kralj je svečano otkrio spomenički kompleks, a prilikom svog govora navodno je držao srebrni čekić u ruci, što je jedan od glavnih masonskih simbola. Isti čekić je, sa potpisanom poveljom, navodno položen u temelje mauzoleja.

Kako su neki tvrdili Kralj Aleksandar i Meštrović su bili osvedočeni masoni, a Beograd je u vreme kraljevine Jugoslavije smatran značajnim uporištem svetske masonerije. Navodno je upravo po njihovom nalogu sagrađen mauzolej baš sa istaknutom piramidom, glavnim masonskim obeležjem. Meštrović je ideju za spomenik dobio na osnovu izgleda grobnice persijskog cara Kira.

Žrnov je bio srpski simbol

Još jedno objašnjenje koje je kružilo za čin rušenja starog grada jeste to što je Aleksandar bio jugoslovenski, a ne srpski kralj. Tome svedoče i "Karijatide" - kamene skulpture žena u narodnim nošnjama iz šest Banovina kraljevine Jugoslavije, visoke 4 metra, a postavljene na samom ulazu spomenika. Tako je simbol srpstva - grad Žrnov morao da ustupi mesto spomeniku novog svetskog poretka.

Da li kraljeva tragična sudbina ima veze sa njegovim masonskim delovanjem ili ne, no samo nekoliko meseci od vidovdanskog govora na Avali (9. oktobra 1934) ubijen je u atentatu u Marselju.

Ceo kompleks završen je u septembru 1937, a spomenik je svečano otvoren takođe na Vidovdan 1938. godine. I dan danas postoji velika odbojnost ljudi u Srbiji prema ovom Meštrovićevom delu, naročito ako se ima u vidu da je grad Žrnov bio jedan od ukupno 6 najznačajnijih utvrđenja u Srbiji.

Komentari(0)

Loading