RASTURI GA KAO BUGARIN ĆURKU Momo Kapor o mukama Amerikanaca da razumeju srpske izraze (FOTO/VIDEO)
Ovako je Momo Kapor opisao svoje iskustvo sa američkim prevodiocima njegovih dela
Siroti naši prevodioci! Koliko li je tek njima teško kada pokušaju da prevedu neprevodivo.
Piše mi jedan iz Amerike:
Možda vas zanima:
"MACA TI JE POJELA JEZIK", "SMEJE SE KAO LUD NA BRAŠNO" Ove srpske izreke koristmo često, a zapravo imaju tužna značenja
Neke od ovih izreka sakupio je i zapisao Vuk Karadžić, nekima se poreklo ne zna, a neke su i novijeg datuma. Sve se u savremenom govoru koriste jako često, maltene svakodnevno, a ljudi uglavnom ne znaju njihovo poreklo ni koliko su pojedine tužne i strašne.
NIKAKO NEMOJTE "SIKTER" IZGOVORITI PRED TURČINOM Iza ovog izraza se krije najgora moguća psovka
Zanimljivo je da se reč ne nalazi u Vukovom rečniku.
Možda vas zanima:
"MACA TI JE POJELA JEZIK", "SMEJE SE KAO LUD NA BRAŠNO" Ove srpske izreke koristmo često, a zapravo imaju tužna značenja
Neke od ovih izreka sakupio je i zapisao Vuk Karadžić, nekima se poreklo ne zna, a neke su i novijeg datuma. Sve se u savremenom govoru koriste jako često, maltene svakodnevno, a ljudi uglavnom ne znaju njihovo poreklo ni koliko su pojedine tužne i strašne.
NIKAKO NEMOJTE "SIKTER" IZGOVORITI PRED TURČINOM Iza ovog izraza se krije najgora moguća psovka
Zanimljivo je da se reč ne nalazi u Vukovom rečniku.
Možda vas zanima:
"MACA TI JE POJELA JEZIK", "SMEJE SE KAO LUD NA BRAŠNO" Ove srpske izreke koristmo često, a zapravo imaju tužna značenja
Neke od ovih izreka sakupio je i zapisao Vuk Karadžić, nekima se poreklo ne zna, a neke su i novijeg datuma. Sve se u savremenom govoru koriste jako često, maltene svakodnevno, a ljudi uglavnom ne znaju njihovo poreklo ni koliko su pojedine tužne i strašne.
NIKAKO NEMOJTE "SIKTER" IZGOVORITI PRED TURČINOM Iza ovog izraza se krije najgora moguća psovka
Zanimljivo je da se reč ne nalazi u Vukovom rečniku.
Možda vas zanima:
"MACA TI JE POJELA JEZIK", "SMEJE SE KAO LUD NA BRAŠNO" Ove srpske izreke koristmo često, a zapravo imaju tužna značenja
Neke od ovih izreka sakupio je i zapisao Vuk Karadžić, nekima se poreklo ne zna, a neke su i novijeg datuma. Sve se u savremenom govoru koriste jako često, maltene svakodnevno, a ljudi uglavnom ne znaju njihovo poreklo ni koliko su pojedine tužne i strašne.
NIKAKO NEMOJTE "SIKTER" IZGOVORITI PRED TURČINOM Iza ovog izraza se krije najgora moguća psovka
Zanimljivo je da se reč ne nalazi u Vukovom rečniku.
Jedan drugi me pita u pismu, šta to znači da je mališan bio /„pljunuti otac”/? Ko mu je i zašto ispljuvao tatu? Da li se kod nas pljuju očevi i kojom prilikom?
Sa izrazom /„spava k´o zaklan”,/ imao sam najviše neprilika. Kako prevesti na civilizovani jezik, da neko tako dobro i slatko spava, kao da su ga preklali? Da li smo se kroz istoriju toliko dugo klali da nam je pokolj već ušao u metaforične snove?
Prevodioce zanima još i to zašto su za nas toliko udaljena baš /španska sela/ (To su za mene španska sela), kad ima mnogo udaljenijih, kao što su, na primer, novozelandska ili peruanska?
pixabay
Dobro je da se nisu setili da me pitaju šta znači /rasturi ga k´o Bugarin ćurku/ i zbog čega se neko /smeje k´o lud na brašno/? Šta ima smešno u brašnu? Da li kod vas u pekarama rade ludaci?
Ipak lakše mi je da odgovorim na pitanje o rečima i izrazima nego o stvarima u ovoj zemlji koje ni ja, zaista, ne umem da objasnim.
Ukratko, da se poslužim rečima jedne novokomponovane pesme:
/Ne plači mi na kućnome pragu/
/Da mi vrata ne povuku vlagu…/
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)