Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.
Najviši vrhovi Balkanskih Alpa
Prokletije se s pravom nazivaju Balkanskim Alpima. Najviši vrh Srbije, Đeravica (2.656 m), uzdiže se upravo ovde, dok okolni vrhovi poput Majskog Kamena (2.520 m) i Bogičevice (2.533 m) potvrđuju da je ovo kraljevstvo visina. Retko koja planina na Balkanu može da se pohvali tolikim brojem vrhova iznad 2.500 metara.
Reljef ledenog doba
Možda vas zanima:
NAJVIŠI VRH SRBIJE Otkrivamo nedoumice o Đeravici (VIDEO)
Tamo dole, na krajnjem jugu, gde Dinarski planinski masiv ima da ponudi ono najlepše u svojoj surovosti, ponosno stoji četrdeset planina u čijem se reljefu najbolje oslikavaju porođajne muke majke Zemlje, gradeći tako impozantni venac Prokletija sa kojih se uzdiže najviši vrh Srbije, Đeravica.
Prvi sneg na Goliji: Planinska sela spremna već od avgusta
Na Goliji je već prvog dana oktobra pao sneg. Iako beli pokrivač još nije formiran, meštani nisu iznenađeni – oni su za zimu spremni već od avgusta.
Možda vas zanima:
NAJVIŠI VRH SRBIJE Otkrivamo nedoumice o Đeravici (VIDEO)
Tamo dole, na krajnjem jugu, gde Dinarski planinski masiv ima da ponudi ono najlepše u svojoj surovosti, ponosno stoji četrdeset planina u čijem se reljefu najbolje oslikavaju porođajne muke majke Zemlje, gradeći tako impozantni venac Prokletija sa kojih se uzdiže najviši vrh Srbije, Đeravica.
Prvi sneg na Goliji: Planinska sela spremna već od avgusta
Na Goliji je već prvog dana oktobra pao sneg. Iako beli pokrivač još nije formiran, meštani nisu iznenađeni – oni su za zimu spremni već od avgusta.
Možda vas zanima:
NAJVIŠI VRH SRBIJE Otkrivamo nedoumice o Đeravici (VIDEO)
Tamo dole, na krajnjem jugu, gde Dinarski planinski masiv ima da ponudi ono najlepše u svojoj surovosti, ponosno stoji četrdeset planina u čijem se reljefu najbolje oslikavaju porođajne muke majke Zemlje, gradeći tako impozantni venac Prokletija sa kojih se uzdiže najviši vrh Srbije, Đeravica.
Prvi sneg na Goliji: Planinska sela spremna već od avgusta
Na Goliji je već prvog dana oktobra pao sneg. Iako beli pokrivač još nije formiran, meštani nisu iznenađeni – oni su za zimu spremni već od avgusta.
Planina je oblikovana od krečnjaka i dolomita, pa je na njoj razvijen kraški reljef sa pećinama, jamama i ponorima. Poseban pečat ostavili su nekadašnji glečeri – široke doline, morene i planinska jezera. Najpoznatije je Đeravičko jezero, smaragdno ogledalo na 2.200 metara nadmorske visine, ali u planinskim kotlinama kriju se i brojna manja jezera čije boje očaravaju putnika.
Shutterstock
Divlja priroda i surova klima
Klima je oštra – zime duge i snežne, a leta kratka i sveža. Upravo ta surovost sačuvala je izuzetno bogatu floru i faunu. Na Prokletijama i danas žive medved, vuk, ris i divokoza, dok na pašnjacima cvetaju retke planinske biljke koje su prava dragocenost Balkana.
Legenda o „prokletstvu“
Prema narodnom predanju, planina je dobila ime jer je život ljudima oduvek bio težak – putevi su bili presečeni stenama i snegovima, a priroda nemilosrdna. Zato su je zvali „prokletom“. Druga legenda kaže da je ime došlo iz albanskog jezika i znači „uklete planine“. Kako god, u tom imenu sačuvana je suština – osećaj strahopoštovanja pred veličinom prirode.
Shutterstock
Prokletije kroz ratove i stradanja
U vreme Balkanskih ratova (1912–1913), Prokletije su bile poprište teških borbi srpske i crnogorske vojske protiv osmanskih trupa. Planinski prolazi imali su presudan značaj za oslobađanje Peći, Dečana i Đakovice, a vojnici su morali da savladaju surove vrleti kako bi probili odbranu Osmanskog carstva i spojili se sa saveznicima.
Još tragičniji pečat planina je dobila tokom Prvog svetskog rata (1915–1916). Povlačenje srpske vojske i naroda preko Prokletija, poznato kao Albanska golgota, ostalo je urezano u kolektivnom sećanju kao jedno od najtežih stradanja u našoj istoriji. U dubokom snegu i ledenim uslovima, kroz klisure i vrhove, hiljade ljudi su izgubile život na putu ka Jadranu. Prokletije su tako postale simbol i stradanja i istrajnosti, mesta gde se merila snaga volje i ljubav prema otadžbini.
Sela podno Prokletija
U podnožju planine nalaze se mala sela u kojima je život vezan za stoku, katune i planinske pašnjake. Posebno su poznata sela u Rugovskoj klisuri i u Bogićevića kraju. Tamo se još može osetiti duh nekadašnjeg načina života, gde su ljudi uvek bili u tesnoj vezi s planinom.
Prokletije u nauci – trag Jovana Cvijića
Iako je narod oduvek koristio naziv Prokletije ili „Uklete planine“, upravo je Jovan Cvijić, otac srpske geografije, učinio da taj naziv uđe u naučnu upotrebu.
U svom kapitalnom delu „Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje“ (1918), opisao je Prokletije kao najviši i najsuroviji deo Dinarskog sistema. Naglašavao je oštre grebene, večne snegove i tragove ledenjaka, smatrajući da naziv „Prokletije“ najbolje oslikava prirodu ovog venca. Tako se spojila narodna predaja i naučna misao – i ime je ostalo do danas.
Planinarenje i turizam
Danas su Prokletije raj za planinare, alpiniste i ljubitelje divljine. Staze vode ka najvišim vrhovima i jezerima, a pejzaži su među najlepšima na Balkanu. Za razliku od drugih planina Srbije, Prokletije su još uvek daleko od masovnog turizma, što im daje posebnu draž.
Bratimljenje pod jabukom: Kako su Srbi postajali braća bez krvi
Nekada se nisu svi problemi rešavali zakonom, niti su sve veze rađane krvlju – srpski običaj bratimljenja bio je svetinja jača od svakog potpisa
Zašto se u nekim selima zemlja nosila sa groblja: Tajna narodnog „protivuroka“ koja se prenosila šapatom
U staroj srpskoj tradiciji, zemlja nije bila samo tlo – bila je sredstvo zaštite, osvete i prenosa energije, a grobljanska zemlja imala je posebnu moć
Zakucani ekseri u gredi: Zaboravljen običaj za zaštitu kuće od zla
Na prvi pogled – samo ekseri u drvetu, a zapravo – moćna zaštita doma od uroka, bolesti i smrti, po verovanju srpskih predaka
I DANAS JE SLIČNO: Našoj prvoj predstavnici na Evroviziji pesmu je pisao Mika Antić, čim je stigla krenule su prozivke!
Devojka iz skromne socijalističke zemlje nije dočekana baš blagonaklono u svetu glamura...
Komentari(0)