Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.
Najviši vrhovi Balkanskih Alpa
Prokletije se s pravom nazivaju Balkanskim Alpima. Najviši vrh Srbije, Đeravica (2.656 m), uzdiže se upravo ovde, dok okolni vrhovi poput Majskog Kamena (2.520 m) i Bogičevice (2.533 m) potvrđuju da je ovo kraljevstvo visina. Retko koja planina na Balkanu može da se pohvali tolikim brojem vrhova iznad 2.500 metara.
Reljef ledenog doba
Možda vas zanima:
NAJVIŠI VRH SRBIJE Otkrivamo nedoumice o Đeravici (VIDEO)
Tamo dole, na krajnjem jugu, gde Dinarski planinski masiv ima da ponudi ono najlepše u svojoj surovosti, ponosno stoji četrdeset planina u čijem se reljefu najbolje oslikavaju porođajne muke majke Zemlje, gradeći tako impozantni venac Prokletija sa kojih se uzdiže najviši vrh Srbije, Đeravica.
Prvi sneg na Goliji: Planinska sela spremna već od avgusta
Na Goliji je već prvog dana oktobra pao sneg. Iako beli pokrivač još nije formiran, meštani nisu iznenađeni – oni su za zimu spremni već od avgusta.
Možda vas zanima:
NAJVIŠI VRH SRBIJE Otkrivamo nedoumice o Đeravici (VIDEO)
Tamo dole, na krajnjem jugu, gde Dinarski planinski masiv ima da ponudi ono najlepše u svojoj surovosti, ponosno stoji četrdeset planina u čijem se reljefu najbolje oslikavaju porođajne muke majke Zemlje, gradeći tako impozantni venac Prokletija sa kojih se uzdiže najviši vrh Srbije, Đeravica.
Prvi sneg na Goliji: Planinska sela spremna već od avgusta
Na Goliji je već prvog dana oktobra pao sneg. Iako beli pokrivač još nije formiran, meštani nisu iznenađeni – oni su za zimu spremni već od avgusta.
Možda vas zanima:
NAJVIŠI VRH SRBIJE Otkrivamo nedoumice o Đeravici (VIDEO)
Tamo dole, na krajnjem jugu, gde Dinarski planinski masiv ima da ponudi ono najlepše u svojoj surovosti, ponosno stoji četrdeset planina u čijem se reljefu najbolje oslikavaju porođajne muke majke Zemlje, gradeći tako impozantni venac Prokletija sa kojih se uzdiže najviši vrh Srbije, Đeravica.
Prvi sneg na Goliji: Planinska sela spremna već od avgusta
Na Goliji je već prvog dana oktobra pao sneg. Iako beli pokrivač još nije formiran, meštani nisu iznenađeni – oni su za zimu spremni već od avgusta.
Planina je oblikovana od krečnjaka i dolomita, pa je na njoj razvijen kraški reljef sa pećinama, jamama i ponorima. Poseban pečat ostavili su nekadašnji glečeri – široke doline, morene i planinska jezera. Najpoznatije je Đeravičko jezero, smaragdno ogledalo na 2.200 metara nadmorske visine, ali u planinskim kotlinama kriju se i brojna manja jezera čije boje očaravaju putnika.
Shutterstock
Divlja priroda i surova klima
Klima je oštra – zime duge i snežne, a leta kratka i sveža. Upravo ta surovost sačuvala je izuzetno bogatu floru i faunu. Na Prokletijama i danas žive medved, vuk, ris i divokoza, dok na pašnjacima cvetaju retke planinske biljke koje su prava dragocenost Balkana.
Legenda o „prokletstvu“
Prema narodnom predanju, planina je dobila ime jer je život ljudima oduvek bio težak – putevi su bili presečeni stenama i snegovima, a priroda nemilosrdna. Zato su je zvali „prokletom“. Druga legenda kaže da je ime došlo iz albanskog jezika i znači „uklete planine“. Kako god, u tom imenu sačuvana je suština – osećaj strahopoštovanja pred veličinom prirode.
Shutterstock
Prokletije kroz ratove i stradanja
U vreme Balkanskih ratova (1912–1913), Prokletije su bile poprište teških borbi srpske i crnogorske vojske protiv osmanskih trupa. Planinski prolazi imali su presudan značaj za oslobađanje Peći, Dečana i Đakovice, a vojnici su morali da savladaju surove vrleti kako bi probili odbranu Osmanskog carstva i spojili se sa saveznicima.
Još tragičniji pečat planina je dobila tokom Prvog svetskog rata (1915–1916). Povlačenje srpske vojske i naroda preko Prokletija, poznato kao Albanska golgota, ostalo je urezano u kolektivnom sećanju kao jedno od najtežih stradanja u našoj istoriji. U dubokom snegu i ledenim uslovima, kroz klisure i vrhove, hiljade ljudi su izgubile život na putu ka Jadranu. Prokletije su tako postale simbol i stradanja i istrajnosti, mesta gde se merila snaga volje i ljubav prema otadžbini.
Sela podno Prokletija
U podnožju planine nalaze se mala sela u kojima je život vezan za stoku, katune i planinske pašnjake. Posebno su poznata sela u Rugovskoj klisuri i u Bogićevića kraju. Tamo se još može osetiti duh nekadašnjeg načina života, gde su ljudi uvek bili u tesnoj vezi s planinom.
Prokletije u nauci – trag Jovana Cvijića
Iako je narod oduvek koristio naziv Prokletije ili „Uklete planine“, upravo je Jovan Cvijić, otac srpske geografije, učinio da taj naziv uđe u naučnu upotrebu.
U svom kapitalnom delu „Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje“ (1918), opisao je Prokletije kao najviši i najsuroviji deo Dinarskog sistema. Naglašavao je oštre grebene, večne snegove i tragove ledenjaka, smatrajući da naziv „Prokletije“ najbolje oslikava prirodu ovog venca. Tako se spojila narodna predaja i naučna misao – i ime je ostalo do danas.
Planinarenje i turizam
Danas su Prokletije raj za planinare, alpiniste i ljubitelje divljine. Staze vode ka najvišim vrhovima i jezerima, a pejzaži su među najlepšima na Balkanu. Za razliku od drugih planina Srbije, Prokletije su još uvek daleko od masovnog turizma, što im daje posebnu draž.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Mudri ljudi sa godinama prestaju da slave rođendane, a razlog je upravo ovaj
Mudri ljudi ne slave rođendane jer se s godinama gubi sjaj, Saznajte zašto zrelost bira mir umesto buke, ima veze sa potpunom slobodom
Komentari(0)