U OVOJ CRKVI NA JUGU DEŠAVAJU SE ČUDA! Podignuta je na VRAŽJEM KAMENU, a evo šta da očekujete tamo!

Teodora Tojagić

20:00

Turizam 0

Vražji kamen podseća na poznatu Đavolju varoš kod Kuršumlije

vražji kamen
Printscreen/Youtube

Okolina Trgovišta izuzetno je bogata crkvama i manastirima, od kojih pojedini datiraju iz srednjeg veka koje pohode brojni hodošasnici i turisti.

Crkvica posvećena rođenju Presvete Bogorodice podignuta u 14. veku na Vražjem kamenu kod Trgovišta, prava je turistička atrakcija na krajnjem jugu Srbije.

Vražji kamen podseća na poznatu Đavolju varoš kod Kuršumlije, a čine ga kamene kupe, njih desetak, koje su visoke i pedesetak metara. Prema jednom predanju, đavoli su hteli da preokrenu tok Pčinje koja tečeu podnožju, prema Bugarskoj i zato su kod sela Šajince pokušali da spoje njene obale. Dovlačili su sa pčinjskih brda čitave stene, ali ćudljiviju reku nisu mogli da pobede. Najzad su otišli u Končuljsku klisuru, prema Kosovskom Pomoravlju. Tamo su među kamenjem našli pravog gorostasa. Uprtili su ga na leđa i vratili se natrag. No, kamen je bio veoma težak i na putu su često odmarali. Kad su stigli blizu Trgovišta, zapevali su prvi petlovi.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Đavoli su onda bacili kamen pored jedne vodenice i nestali. I tako tog jutra pored reke osvanu Vražji kamen. Crkvu Presvete Bogorodice je u 14. veku podigao srpski vlastelin Dejan Marković uz blagoslov Cara Dušana, čijom je sestrom Teodorom Dejan bio oženjen. Bogorodičina crkva se danas nalazi pod zaštitom, kao spomenik kulture od velikog značaja

Iako gledano iz podnožja, uspon do crkve uz stenu izgleda gotovo nemoguć, uskom kozjom stazicom se stiže do nje, bez umora i sa lakoćom. A gore na vrhu stene, malena crkvica i pogled na dolinu Pčinje, koja sa te visine izgleda plava kao moreČitava okolina Trgovišta izuzetno je bogata crkvama i manastirima, od kojih pojedini datiraju iz srednjeg veka.

Prema jednom drugom predanju, narod je zidao crkvu kraj Pčinje i što bi sagradili preko dana, to bi đavoli u toku noći u ženskoj marami izneli na Vražji kamen. I tako je postala crkva na Vražjem kamenu. U narodu gornje Pčinje živo je verovanje da Bogorodica u crkvi leči neplodnost kod žena. Kruže priče da žene koje ne mogu da imaju porod dolaze i kada nema nikog u crkvi nastružu malo praha fresaka i to piju, verujući da će potom dobiti porod. Meštani dolaze u ovu bogomolju, ali se retko venčavaju i krste decu u njoj.

I o ovom običaju postoji predanje. Jednom su se zavoleli momak i devojka, on je bio jedinac i iz najbolje kuće, a ona najlepša u Pčinji, ali se njihove porodice nisu slagale i nisu htele da čuju za brak. Na kraju su roditelji pristali na brak, venčanje je obavljeno u Bogorodičnoj crkvi na velikoj steni. Kad su izašli iz crkve, mladoženja i mlada uzjahali su nakićene konje. Njegov konj se zbog vike i sviranja uplašio, pošao nazad i pao niz liticu u provaliju. Čim je to videla mlada potrčala je prema ivici stene, skočila i pala preko mrtvog mladoženje.

Za opštinu Trgovište, koja je jedna od najnerazvijenijih u Srbiji, Vražji kamen je od izuzetnog značaja, predstavlja mesto koje pohode brojni hodočasnici i turisti.

(Opanak)

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(0)

Loading