NEKADA SU JE KORISTILI KAO ZAMENU ZA KAFU Cikorija, biljka koja raste svuda oko nas, a mnogi ne znaju koliko je zdrava
Svuda je možemo videti, njeni lepi plavi listovi mame poglede, a mnogi ne znaju da je lekovita i zdrava zamena za kafu, danas vam predstavljamo njeno veličanstvo cikoriju.
Cikorija je samonikla jestiva i lekovita biljka, a uglavnom nam je poznata kao zdrava zamena za kafu. Prvi zapisi o njenoj lekovitosti potiču iz spisa nastalih u Egiptu 1550. godine pre nove ere. Cikorija može da se gaji u bašti ili na polju, veoma je česta kod nas kao samonikla livadska biljka.
Cikorija ili vodopija je dvogodišnja korovska biljka koja se može naći gotovo svuda, raste na livadama, proplancima, travnatim površinama, uz puteve, na obodima šume. Stablo je uspravno, čvrsto, sa naizmenično postavljenim sitnim listovima visine metar do metar i po. U gornjem delu je stablo razgranato, a listovi su krupniji, duguljasti i perasto urezani. Cvetovi su plave boje. Koren je vretenast, čvrst, spolja taman, iznutra gotovo beo, dužine oko 20 cm i debljine oko 10 cm.
Cikorija je jestiva i lekovita biljka. Nadzemni deo biljke se koristi i u svežem obliku. U ishrani se koriste cvet i listovi, tako što se mešaju sa drugim povrćem. Koristi se i za salate, variva, čorbe. Sušen, pržen, samleven koren upotrebljava se kao zamena za kafu. Pre više decenija imali smo običaj da od cikorije pravimo napitak, sličan beloj kafi, koji se zvao cigura.
Lekovita svojstva cikorije uključuju
Intibin, specifični glikozid koji joj daje gorak i opor ukus.
Povoljno dejstvo na jetru i slezinu.
Zaštitno dejstvo na ćelije jetrinog tkiva izloženog delovanju toksičnih materija.
Bogatstvo inulinom, polisaharidom koji se preporučuje dijabetičarima.
Regulisanje nivoa holesterola i triglicerida u krvi.
Sadržaj antioksidanata, vitamina A, C i E, kao i vitamina B5 i K, što je korisno za podršku imunitetu.
Visok sadržaj kalijuma.
Međutim, zbog toga što koren cikorije pospešuje lučenje žuči, ne savetuje se ljudima koji imaju problem sa kamenom u žuči.
Uzgoj cikorije je relativno jednostavan. Ne traži posebne uslove i ne zahteva previše bogatu zemlju. Bitno je da je zemlja rastresita i slabo kisele reakcije ili neutralna. Cikorija zahteva dosta sunca (minimum 6 sati dnevno) i odgovarajući nivo vlage. Optimalna temperatura za klijanje semena je oko 20°C, a minimalna 8°C. Seje se u prvoj polovini aprila na dubinu od 1-2 cm, sa međurednim razmakom od 45-50 cm. Cikorija se vadi krajem septembra ili početkom oktobra. Obično se cvet, list i grančice cikorije suše, seckaju i koriste kao čaj.
Cikorija je zdrava zamena za kafu i ima brojne koristi za zdravlje
Napitak od cikorije je sličan izgledu, ukusu i aromi kafe. Priprema se od korena cikorije.
Evo kako da ga pripremite:
Jedna kafena kašičica mlevenog korena cikorije se prelije sa 200 do 300 ml hladne vode.
Zagrejte smesu do ključanja i kuvajte još 2 do 3 minuta.
Ostavite da se talog slegne, a potom sipajte u šolju.
Napitak se može po želji zasladiti medom, agavom ili javorovim sirupom, i dodati neko biljno mleko, cimet ili đumbir.
Čaj od cikorije:
Čaj se priprema od usitnjenog korena cikorije ili herbe.
Evo kako da ga pripremite:
Jedna kašičica usitnjenog korena cikorije se prelije sa 200 ml ključale vode.
Nakon 15 minuta, procedite čaj i spreman je za konzumiranje.
Preporučuje se ispijanje po jedne šolje čaja 2-3 puta na da1.
Cikorija je bogata inulinom, koji je prebiotik koji podržava crevnu floru, poboljšava imunitet i doprinosi boljem varenju. Takođe, cikorija ima antioksidativna i protivupalna svojstva, što je čini vrednim dodatkom svakodnevnoj ishrani. Osim toga, koristi se i kao salata, a njeni listovi se mogu jesti sveži ili dodavati drugim jelima. Uživajte u blagodetima ove izuzetne biljke koja raste svuda oko nas.
Pročitajte još:
Jesenja pita od prosa i jabuka: Zaboravljeni posni kolač iz južne Srbije
Napravljena od skromnih sastojaka, bez jaja, mleka i šećera, ova pita je bila jesenja poslastica sirotinje – a danas je pravo otkriće za ljubitelje zdrave, domaće i postne hrane
Zlatiborski specijalitet prste da poližete: Recept star više od 100 godina, ukus i miris vraća u detinjstvo
Zlatiborska gibanica po receptu starom više od 100 godina.
Đakonije od starog hleba: Zaboravljena jela kad se ništa nije bacalo
Kad u kući ostane bajat hleb, danas ga najčešće bacimo. Nekada, to je bio početak najukusnijih jela – prepečenica, popara, prežganica i hlebne pite, koje su mirisale na dom i poštovanje prema svakom zalogaju.
Omiljeni slavsko predjelo: Recept za najukusnije paprike u pavlaci
Zašto baš paprike u pavlaci?
Slani pekmez iz Homolja: Zaboravljena zimnica od paradajza, jabuka i ljute paprike
Nije slatko, nije ajvar, nije ni sos – a bilo je neizostavno u sirotinjskim kuhinjama Homolja. Slani pekmez se kuvao dugo, na tihoj vatri, i čuvao za zimu kao zlato.
Komentari(0)