Na litici iznad Lukovske Banje, usečena u stenu, stoji tiha crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu – mesto molitve koje ne traži pažnju, ali ostaje u pamćenju
Na samo nekoliko kilometara od Lukovske Banje, najviše banje u Srbiji, postoji mesto koje retko ko spominje u turističkim vodičima, ali oni koji su ga pronašli – ne zaboravljaju ga. Reč je o Crkvi Svetih Petra i Pavla, svetinji uklesanoj u stenu, visoko iznad banje, na litici koja gleda u šumu, nebo i tišinu.
Do crkve se ne dolazi slučajno. Potrebno je izaći iz banje, pratiti lokalni planinski put, a zatim preći peške uz strmi kameniti put, gde vas priroda opominje da niste više u običnom prostoru. Kada stignete, videćete skromnu kamenu fasadu, tek nekoliko kvadratnih metara velike, i vrata koja deluju kao da čuvaju čitav svet. A možda i dušu planine.
Svetinja uklesana u liticu
Crkva je po predanju nastala u srednjem veku, kada su monasi, u potrazi za usamljeničkim životom i molitvom, pronalazili skloništa u pećinama i stenama. Ova je uklesana ručno, bez ikakve spoljne dekoracije, i upravo zbog toga izgleda kao deo same planine. Unutra, prostor za jedva desetak ljudi. Zidovi hladni, ali miris voska i dima govori da su tu ljudi dolazili – i još uvek dolaze.
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
U oltarskom delu nalazi se skromna ikona Svetih Petra i Pavla, nekoliko upaljenih sveća i zapisne cedulje koje su vernici ostavili uz tihe molitve. Nema električne svetlosti, nema ikoničnog osvetljenja – samo prirodna svetlost iz uskog otvora i plamen sveće.
Mesto molitve i povlačenja
Ova crkva je idealno mesto za one koji beže od buke, koji traže mesto za molitvu, tišinu ili jednostavno trenutak u kome čovek ponovo čuje sebe. Meštani kažu da najčešće dolaze ljudi koji ne govore ništa, već sednu na kamen ispred crkve, gledaju u planinu, upale sveću i ćute.
Kažu i da se ovde ne ide da se traži – već da se ostavi. Bilo da je u pitanju briga, tuga, pitanje bez odgovora.
Manje poznata, a snažna
Iako je tik uz popularnu Lukovsku Banju, gde dolaze hiljade turista, većina njih nikada ne ode do crkve u steni. Možda zato što nije obeležena putokazima. Možda zato što traži napor. A možda zato što – kao i svako sveto mesto – traži da budeš spreman da je vidiš.
Oni koji su došli, kažu da taj put i susret ostaju u njima dugo. Jedna starija žena iz okoline rekla je:
„Tamo sam otišla s jednim pitanjem. Niko mi nije odgovorio. A više mi nije ni trebalo.“
Kako doći
Crkva se nalazi iznad Lukovske Banje, ka selu Štava, a pristupa se planinskom stazom uzbrdo, pešice oko 20–30 minuta. Potrebna je adekvatna obuća i pažnja, jer staza nije uređena. Najlepše vreme za posetu je rano jutro ili predveče, kada se sunce lomi kroz stene i sve deluje kao iz drugog sveta.
Mesto koje ne traži da ga pamtiš – već da ga poštuješ
Crkva u steni kod Lukova nije za masovni turizam. Nema poklona, nema radnog vremena, nema priče. Ali ima ono što malo koji hram danas ima – iskrenu tišinu, iskonsku povezanost s prirodom i duhovni mir koji se ne kupuje, već dolazi sam kad uđeš.
Kad se detetu nacrta krstić od brašna: Običaj tihe zaštite pred zimsku noć
U mnogim krajevima Srbije, naročito zimi, deci se na čelo stavljao krstić od brašna – da ih sačuva od straha, uroka i nečujnih senki koje noću lutaju oko kuće
Crkva u steni kod Lukova: Svetinja tišine sakrivena ispod Kopaonika
Na litici iznad Lukovske Banje, usečena u stenu, stoji tiha crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu – mesto molitve koje ne traži pažnju, ali ostaje u pamćenju
Kako su Srbi prepoznavali „zimski prag“: Običaji uoči Mitrovdana
Dani pred Mitrovdan bili su više od pripreme za slavu – to je bilo vreme kada se kuća smiruje, oganj proverava, a duša podseća da dolazi sezona tišine i sabiranja
Mitrovdan u narodu: Zašto se kaže da „Mitrovdan dolazi s vojskom, a Nikoljdan sa snegom“
Sveti Dimitrije, koga Srbi slave 8. novembra, nije samo vojnik vere – već i granica između jeseni i zime, svetlosti i tame, rata i mira
"Kako može to da znači?!" Ruskinja Aljona šokirana ovim srpskim rečima, jedna joj je posebno nepojmljiva (VIDEO)
Ruskinja Aljona već neko vreme živi u Srbiji, a dok „usvaja“ srpski jezik neke reči je iznenađuju
Komentari(0)