Drugi dan Aranđelovdana: Kako se poštuje i obeležava dan koji se u pravoslavlju naziva "pohod"
U srpskoj tradiciji, drugi dan slave – pa i Aranđelovdana – zove se "pohod", "pritka" ili "patak". To je dan kada se u kuću ne dolazi zbog veselja, već zbog poštovanja i tihe čestitke
U srpskom običajnom kalendaru, drugi dan svake slave poštuje se tiše, skromnije i s jasnim pravilima. Tako je i sa Aranđelovdanom, velikim praznikom posvećenim Svetom Arhangelu Mihailu, koji se slavi 21. novembra.
Dan posle, odnosno 22. novembar, u mnogim krajevima Srbije poznat je kao „patak“, „pritka“, „pohod“ ili jednostavno – drugi dan slave.
Iako je glavna trpeza bila dan ranije, ovaj dan nije manje važan u duhovnom smislu. Naprotiv – smatra se danom smirenja, zahvalnosti i poslednjeg pozdrava sa slavskim duhom.
Ko dolazi na „patak“?
Na drugi dan slave dolaze oni koji nisu mogli da stignu na dan slave, ali i oni koji namerno dolaze tada – da izbegnu gužvu, veselje i muziku. Dolaze rođaci, komšije, prijatelji, ali i sveštenik, ako nije stigao dan ranije.
Možda vas zanima:
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Možda vas zanima:
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Možda vas zanima:
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
U pojedinim krajevima, običaj je da se na patak ne donosi poklon, već samo dobra reč. Domaćin goste ne dočekuje s muzikom, već sa ostatkom slavske trpeze, uz čašu vina, slavski kolač (ako je ostalo) i posnu zakusku, jer se Aranđelovdan često slavi u postu.
Šta se ne radi drugog dana?
Ne pravi se nova trpeza, ne mesi se novi kolač, niti se poziva veselje. Ne svira se, ne igra se i ne peva, jer je drugi dan dan duhovnog spuštanja slave.
U nekim kućama se pali kandilo ujutru, a domaćin izgovara tiho:
„Oče, hvala što si bio, ostani još koliko treba.“
Tog dana se ne iznosi ništa iz kuće, posebno ne hleb, vino ili nož. Ako gost nešto zatraži – daje se s poštovanjem i uz reč „s mirom“.
Zašto je važan drugi dan?
Zato što je u narodu slava proces, a ne događaj. Počinje danima pre, tišinom i pripremom, ali se završava tek kad prođe i patak – kad poslednji gost ode, kad se sveća dogori i kad kuća opet utihne.
U porodicama koje drže do reda, drugi dan je često važniji od prvog – jer tada nema buke, ali ima iskrene reči. Tada se domaćinu kaže ono što se nije stiglo juče. Tada se pije kafa, a ne rakija. Tada se slavi tiho – kako dolikuje onome koga narod zove „nebeski vojvoda“.
KAKO DA NAPRAVITE SAVRŠENE UKRASE ZA SLAVSKI KOLAČ: Iz manastira stižu saveti sa kojima ne možete pogrešiti
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže,listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere.
Beli jelen sa Lovćena doveden u Šumadiju: Dušan iz sela Brzan ima jedinstvenu farmu na kojoj gaji divljač - jedan lepotan posebno se ističe
Umesto da na svom imanju gaji krave, ovce i drugu uobičajenu stoku, Dušan Kostić iz sela Brzan, na pola puta izmedju Batočine i Jagodine, postao je jedinstven stočar u Srbiji. Sasvim neobična farma ovog domaćina prostire se na preko deset hektara zemlje i samo na njoj možete videti retke primerke belih jelena, srne i jelena lopatare. Među njima se posebno ističe retki beli jelen lopatar, doveden sa Lovćena. Dušan je uspeo da ispuni sve zakone i uredbe, kako bi se bavio ovom vrstom posla, a to je uzgoj divljači.
Zašto nikako ne valja nositi odeću pokojnika? 5 grešaka koje mnogi prave, a da toga nisu ni svesni
Ezoteričari otkrivaju zašto nikako ne valja nositi odeću pokojnika.
DA LI SE OVE GODINE POSTI ZA ARANĐELOVDAN? Evo šta smete da imate na slavskoj trpezi
U 2025. godini Aranđelovdan pada u petak, pa je trpeza posna, uz dozvoljenu upotrebu ribe.
TAKMIČAR POCRVENEO: Zbog pitanja voditeljke smejala se Srbija
Kristina Radenović, voditeljka popularnog kviza "Slagalica", nedavno je zbunila jednog od takmičara svojim pitanjem.
Komentari(0)