U mnogim krajevima Srbije, naročito zimi, deci se na čelo stavljao krstić od brašna – da ih sačuva od straha, uroka i nečujnih senki koje noću lutaju oko kuće
U seoskim kućama Srbije, pred dugu zimsku noć, kada vetar duva oko strehe a u kući svi ćute uz vatru, majke i bake znale su jedan tihi, jednostavan i nežan običaj: detetu koje teško zaspi, plače ili se iz nepoznatog razloga uznemiri uveče, nacrtale bi krstić na čelu – prstom umočenim u brašno.
Nije se to radilo da se dete smiri „odmah“. Niti je iko objašnjavao detetu šta znači. Znalo se da se tim znakom daje tiha zaštita, molitva bez reči, gest ljubavi koja veruje više u dodir nego u lek.
Običaj koji su znale sve žene, a nikad se nije učio
Nigde nije pisalo kako se to radi. Nije postojala uputstva, niti su se žene time hvalile. To se gledalo i učilo tišinom. Kad dete neće da spava, kad bunca, kad se plaši senke ili škripanja drvene grede u kući, baba bi posegnula za malo brašna, stavila ga na jagodicu prsta i nacrtala krstić – jednom, brzo i tiho.
Možda vas zanima:
NIJE DO PRAVOSLAVLJA: Zašto pokrivamo ogledala na sahrana?
Ovi običaji su deo starih paganskih praksi i praznoverica.
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Možda vas zanima:
NIJE DO PRAVOSLAVLJA: Zašto pokrivamo ogledala na sahrana?
Ovi običaji su deo starih paganskih praksi i praznoverica.
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Možda vas zanima:
NIJE DO PRAVOSLAVLJA: Zašto pokrivamo ogledala na sahrana?
Ovi običaji su deo starih paganskih praksi i praznoverica.
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
U isto vreme bi izgovorila:
„Na mir ti, dete moje. U krst te gledam, u Boga te čuvam.“
U nekim krajevima, posebno u zapadnoj Srbiji, ovaj gest bio je poslednje što se uradi pre nego što se dete pokrije – uz ugašenu lampu i tiho prekrštavanje ognjišta.
Zašto baš brašno?
Brašno je u srpskom narodu simbol života, hrane, postojanosti i blagoslova. Od njega se pravi hleb, koji se ne baca, koji se poštuje i ljubi. Zato su ljudi verovali da brašno „pamti ruke koje mese“ i čuva ono što dodirne.
Brašno je bilo dostupno u svakoj kući – i čisto, i sveto, i svakodnevno. Nije trebalo ništa drugo.
Kada se krstić stavljao?
– Kad dete plače noću bez razloga
– Kad se često budi u isto vreme
– Kad se „ne umiri dok se ne svane“
– Kad se vratilo iz gostiju, a „nešto ga prati“
– Pred praznik, kad „noći budu tanje“
U nekim krajevima se verovalo da ako se dete u snu „mrda glavom“ ili šapuće, treba mu nacrtati krstić „da ne progovori tuđim jezikom“.
Običaj koji se ne mora verovati – samo treba uraditi
Danas će mnogi reći da su to samo stari običaji, praznoverje, gestovi bez smisla. Ali oni koji su odrastali uz bake koje to rade – pamte da su se tada osećali sigurno. I da im je krstić od brašna bio nevidljivi štit pred noć, pred snove i pred stvari koje nisu znali da imenuju.
Jer nisu svi nemiri za tabletu. Neki traže tišinu, dodir i veru. A u jednom malom, belom krstiću – sve to može da stane.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Da li post sme da se prekine i može li se nastaviti? Ako ste u iskušenju, ovo morate da znate
Božićni post počinje danas, a mnogi vernici su i dalje u nedoumici da li sme da se prekine.
DEČACI SU NEKAD NOSILI IME KOJE SRBI SADA KAO LUDI DAJU DEVOJČICAMA: Nećete verovati vidite KOJE je u pitanju
Jedno tumačenje govori da je ime nastalo od reči persijskog porekla i da u prevodu znači “lala”, odnosno “prolećni cvet”
Komentari(0)