
Običaj “prosipanja žita” na slavama – zašto je šaka pšenice važnija od stotinu reči?
Jedan od najlepših simbola srpske slave
Jedan od najlepših simbola srpske slave
Zaboravljena tradicija okupljanja koja je bila srce sela
Magični ritual koji spaja vodu, plodnost i zajedništvo
Neobičan običaj koji spaja duše i mimo krvnog srodstva
Običaj zimskih okupljanja uz ognjište, pesmu i priču koji je grejao i kuću i dušu
Kako su naši stari 27. avgusta palili sveće i kuvali lekovite napitke da bi spremni dočekali jesen
U avgustu, kad sunce prži, a bilje miriše najjače, srpska sela su vekovima imala jedan poseban, tih običaj – pletenje venaca od bosiljka, zvezdana, nevena i kantariona. Ovi mirisni krugovi nisu bili samo ukras: verovalo se da imaju moć da štite dom od zla, decu od uroka i starije od letnje nemoći.
Stara verovanja i narodni običaji koji i danas žive u našim kuhinjama
Upoznajte neobičan običaj iz Homoljskog kraja, u kojem plamene baklje simbolično štite zajednicu od zlih duhova i nesreća
Saznajte sve o jedinstvenom običaju sa juga Srbije gde mlade devojke oblače raskošne nošnje i šetaju selom u posebnoj ceremoniji koja priziva zdravlje i plodnost
Saznajte kako stanovnici banatskog sela Grebenac svake godine, obučeni u vučje kože, prizivaju proleće i teraju hladnoću i zle sile
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove
Neka narodna verovanja su danas iščezla, dok druga i dalje opstaju.
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.