RECEPT KOJI SE PRENOSIO S KOLENA NA KOLENO Nema domaćice u Jugoslaviji koja nije znala za bunar kiflice, a evo kako da ih i vi napravite
Recept se prenosio sa kolena na koleno, a u bivšoj Jugoslaviji nije bilo domaćice koja nije imala ovaj recept. Bunar kiflice možete da filujete džemom po ukusu, a podjednako su lepe i dok su još tople, ali i kada odstoje.
Bunar kiflice su naziv dobile po načinu na koji su se nekada pravile. Radi se o posebnoj pripremi testa koje je raslo polagano na hladnom. Kako nekada nije bilo frižidera, umešeno testo se spuštalo u bunar, a otuda je naziv i potekao. Recept se prenosio sa kolena na koleno, a u bivšoj Jugoslaviji nije bilo domaćice koja nije imala ovaj recept. Bunar kiflice možete da filujete džemom po ukusu, a podjednako su lepe i dok su još tople, ali i kada odstoje.
Možda vas zanima:
Miris detinjstva i simbol gostoprimstva, običaji i recept - Zašto je slatko od višanja poseban deo srpske kuhinje
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Kako se pravi peglana kobasica: receptura i tradicija pirotskog kraja
Peglana kobasica potiče iz Pirota i okolnih sela, a vekovima je bila način da se meso sačuva tokom zime bez zamrzivača i aditiva. Nastala je u stočarskom kraju gde se cenilo da hrana bude prirodna, snažna i dugotrajna. Danas je ovaj specijalitet postao zaštićena oznaka geografskog porekla i ponos pirotskog kraja.
Možda vas zanima:
Miris detinjstva i simbol gostoprimstva, običaji i recept - Zašto je slatko od višanja poseban deo srpske kuhinje
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Kako se pravi peglana kobasica: receptura i tradicija pirotskog kraja
Peglana kobasica potiče iz Pirota i okolnih sela, a vekovima je bila način da se meso sačuva tokom zime bez zamrzivača i aditiva. Nastala je u stočarskom kraju gde se cenilo da hrana bude prirodna, snažna i dugotrajna. Danas je ovaj specijalitet postao zaštićena oznaka geografskog porekla i ponos pirotskog kraja.
Možda vas zanima:
Miris detinjstva i simbol gostoprimstva, običaji i recept - Zašto je slatko od višanja poseban deo srpske kuhinje
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Kako se pravi peglana kobasica: receptura i tradicija pirotskog kraja
Peglana kobasica potiče iz Pirota i okolnih sela, a vekovima je bila način da se meso sačuva tokom zime bez zamrzivača i aditiva. Nastala je u stočarskom kraju gde se cenilo da hrana bude prirodna, snažna i dugotrajna. Danas je ovaj specijalitet postao zaštićena oznaka geografskog porekla i ponos pirotskog kraja.
Sastojci:
- 800 g brašna
- 350 g masti
- 2 jajeta
- 1 paketić kvasca
- 250 ml mleka
- 2 kašike šećera
- 150 g šećera u prahu
- džem po ukusu
Priprema:
Kvasac izmrvite u toplo mleko, dodajte kašiku šećera, pa ostavite da se aktivira. Mast umutite sa preostalim šećerom i jajima. U mast postepeno dodajte brašno i kvasac, pa zamesite glatko testo. Pokrijte folijom i ostavite u frižideru da prenoći. Sutradan testo podelite u tri jednaka dela. Svaki od njih razvucite na debljinu oko pola centimetra, pa isecite na 9 jednakih trouglova. U širi deo dodajte po kašiku džema i zamotajte kiflice. Ređajte ih u pleh obložen papirom za pečenje, pa ih pecite na 180 stepeni najviše 20 minuta. Vodite računa da vam kiflice ostanu što belje ili da tek blago porumene. Dok su još tople uvaljajte ih u šećer u prahu.
Đakonije od starog hleba: Zaboravljena jela kad se ništa nije bacalo
Kad u kući ostane bajat hleb, danas ga najčešće bacimo. Nekada, to je bio početak najukusnijih jela – prepečenica, popara, prežganica i hlebne pite, koje su mirisale na dom i poštovanje prema svakom zalogaju.
Omiljeni slavsko predjelo: Recept za najukusnije paprike u pavlaci
Zašto baš paprike u pavlaci?
Slani pekmez iz Homolja: Zaboravljena zimnica od paradajza, jabuka i ljute paprike
Nije slatko, nije ajvar, nije ni sos – a bilo je neizostavno u sirotinjskim kuhinjama Homolja. Slani pekmez se kuvao dugo, na tihoj vatri, i čuvao za zimu kao zlato.
Zlatiborski specijalitet prste da poližete: Recept star više od 100 godina, ukus i miris vraća u detinjstvo
Zlatiborska gibanica po receptu starom više od 100 godina.
Cigančice– zaboravljene zapečene loptice od brašna, masti i luka
Pravljene od onoga što „uvek ima u kući“, cigančice su nekada bile brzi doručak, užina ili jelo za sirotinju – a danas su pravo otkrovenje ukusa
Komentari(0)