U srpskoj tradiciji, nedelja nije bila samo dan odmora, već dan tišine. Dan za sabranost, mir u kući i poštovanje ritma duše – a ne za planove, poslove i galamu.
U starim srpskim domaćinstvima, nedelja je bila poseban dan – ne samo zato što se nije radilo u polju, već zato što se tada kuća smirivala, reč čuvala, a tišina bila važnija od rečenice. Zato se i govorilo: „Nedelja je dan tišine, da čovek sa sobom razgovara.“
Danas, kada se i nedeljom juri po tržnim centrima i obavlja ono što „nismo stigli radnim danima“, možda je pravo vreme da se podsetimo kako su naši stari shvatali ovaj dan – i zašto se u kući nije ustajalo na prvu, nije galamilo, i deca nisu budila pre vremena.
Nedelja kao dan duše
Verovalo se da je nedelja dan kad duša treba da se odmori zajedno s telom. Zato se nije budilo dete naglo, nije se kuvalo pre sunca, niti se palila vatra pre nego što se u tišini „u sebi pređe molitva“. Naročito su starije žene govorile:
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
„Kako započneš nedelju, takva ti bude cela sedmica.“
Zato se trudilo da se dan počne mirno, bez psovke, bez buke, bez ljutnje.
Ne pere se, ne šije, ne lomi
U mnogim krajevima Srbije i danas se poštuje pravilo da se nedeljom ne peru veš i sudovi, ne šije i ne lomi ništa u kući. Verovalo se da se time “lomi mir kuće”, i da će se “ceo dom rasipati preko nedelje”.
Nije se ni pozajmljivalo ništa komšijama, jer je to značilo „odneti blagoslov iz kuće“. Ako je baš moralo – ostavljalo se do ponedeljka.
Tišina ujutru, tišina u duši
Posebna pažnja poklanjala se jutru nedelje. Deca nisu budila roditelje, a roditelji nisu zvali decu „dok se sami ne probude“. Verovalo se da san u nedelju ujutru „govori ono što dan neće stići“. Ko se budi s mukom – taj treba da ćuti do doručka. Ko se budi vedar – neka čuva taj osećaj do večeri.
Zato su žene često pre izlaska iz kreveta izgovarale tiho:
„Daj mi, Gospode, mir kakav je dan tvoj.“
Nedelja je za razgovor, ne za raspravu
U porodici se trudilo da se u nedelju ne započinju ozbiljni razgovori, dogovori, pa ni planovi. Čak se i odluke koje su visile u vazduhu ostavljale za ponedeljak, jer se verovalo da je **nedelja dan kad ne treba ništa „rezati“ – ni rečima, ni rukom.“
Kao što se ne reže drvo na dan odmora, tako se ne „seče“ ni duša.
Vreme koje nije izgubljeno, nego vraćeno
Danas kada su svi dani slični, a nedelja samo još jedna radna smena kod kuće, možda je vreme da ponovo učimo od predaka. Tiha nedelja ne mora da bude strogo po pravilima, ali može da bude podsetnik: da smanjimo zvuk, odložimo telefon, ne diramo druge bez razloga – i možda prvi put u nedelji čujemo sebe.
Jer kako su stari govorili:
„Nedelja nije da bi se stiglo – nego da bi se zastalo.“
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Da li post sme da se prekine i može li se nastaviti? Ako ste u iskušenju, ovo morate da znate
Božićni post počinje danas, a mnogi vernici su i dalje u nedoumici da li sme da se prekine.
DEČACI SU NEKAD NOSILI IME KOJE SRBI SADA KAO LUDI DAJU DEVOJČICAMA: Nećete verovati vidite KOJE je u pitanju
Jedno tumačenje govori da je ime nastalo od reči persijskog porekla i da u prevodu znači “lala”, odnosno “prolećni cvet”
Komentari(0)