Zlatiborski specijalitet prste da poližete: Recept star više od 100 godina, ukus i miris vraća u detinjstvo
Zlatiborska gibanica po receptu starom više od 100 godina.
Da li ste spremni da osetite miris prave domaće kuhinje, one koja vas momentalno transportuje u prošlost?
Zlatiborska gibanica po receptu starom više od 100 godina upravo to pruža – savršen spoj hrskavih kora i kremastog fila, jelo koje je mnogo više od obične pite. Nije to samo doručak ili užina, već prava mala vremenska mašina koja vas vraća u dane bezbrižnog detinjstva, kada je kuhinja mirisala na sreću i tradiciju. Ovaj tradicionalni recept za gibanicu vekovima se čuva.
Šta je zlatiborska gibanica i zašto je posebna?
Možda vas zanima:
Sirogojno: Zlatiborsko selo starih drvenih kuća pod šindrom i čuvenih džempera
Na padinama Zlatibora, u selu Sirogojno, vreme kao da je stalo. Tu se nalazi jedinstveni muzej na otvorenom „Staro selo“, gde posetioci mogu da zakorače u prošlost i vide kako su Srbi živeli pre više od dva veka.
Legenda o kamenu sa neba: Kako je Kremna postala mesto proroka, istina, legenda ili narodna mašta?
Na putu između Užica i Višegrada, u podnožju Zlatibora, smešteno je selo Kremna. Pripada opštini Užice i leži u dolini reke Kremnušice, okruženo šumama, pašnjacima i mirisnim zlatiborskim poljima. Ovaj pitomi kraj na raskrsnici puteva kroz istoriju postao je poznat ne samo po prirodnim lepotama, već i po nečemu jedinstvenom – po proročanstvima porodice Tarabić.
Možda vas zanima:
Sirogojno: Zlatiborsko selo starih drvenih kuća pod šindrom i čuvenih džempera
Na padinama Zlatibora, u selu Sirogojno, vreme kao da je stalo. Tu se nalazi jedinstveni muzej na otvorenom „Staro selo“, gde posetioci mogu da zakorače u prošlost i vide kako su Srbi živeli pre više od dva veka.
Legenda o kamenu sa neba: Kako je Kremna postala mesto proroka, istina, legenda ili narodna mašta?
Na putu između Užica i Višegrada, u podnožju Zlatibora, smešteno je selo Kremna. Pripada opštini Užice i leži u dolini reke Kremnušice, okruženo šumama, pašnjacima i mirisnim zlatiborskim poljima. Ovaj pitomi kraj na raskrsnici puteva kroz istoriju postao je poznat ne samo po prirodnim lepotama, već i po nečemu jedinstvenom – po proročanstvima porodice Tarabić.
Možda vas zanima:
Sirogojno: Zlatiborsko selo starih drvenih kuća pod šindrom i čuvenih džempera
Na padinama Zlatibora, u selu Sirogojno, vreme kao da je stalo. Tu se nalazi jedinstveni muzej na otvorenom „Staro selo“, gde posetioci mogu da zakorače u prošlost i vide kako su Srbi živeli pre više od dva veka.
Legenda o kamenu sa neba: Kako je Kremna postala mesto proroka, istina, legenda ili narodna mašta?
Na putu između Užica i Višegrada, u podnožju Zlatibora, smešteno je selo Kremna. Pripada opštini Užice i leži u dolini reke Kremnušice, okruženo šumama, pašnjacima i mirisnim zlatiborskim poljima. Ovaj pitomi kraj na raskrsnici puteva kroz istoriju postao je poznat ne samo po prirodnim lepotama, već i po nečemu jedinstvenom – po proročanstvima porodice Tarabić.
Zlatiborska gibanica je tradicionalno srpsko jelo, pita od tankih kora sa filom od sira, jaja i kajmaka, pečena do zlatno-žute boje. Njena posebnost leži u bogatom ukusu, specifičnoj teksturi i činjenici da se recepti često prenose s kolena na koleno, čuvajući autentičnost i duh kraja iz kog potiče. Ono što je izdvaja od drugih gibanica jeste kvalitet sira i kajmaka sa Zlatibora, koji joj daju nezaboravan ukus. Recept za ovu domaću gibanicu garantuje kvalitet.
Ovo je jelo sa dušom, koje priča priču o generacijama koje su je mesile, pekle i delile sa svojim najmilijima. Svaka kora, svaki zalogaj, nosi sa sobom deo te priče. Pravi srpski specijalitet.
Koji su ključni sastojci za autentičnu zlatiborsku gibanicu?
Za pravu zlatiborsku gibanicu ne treba vam ništa previše komplikovano, ali je kvalitet sastojaka ključan.
Potrebni su vam:
Domaće kore za pitu: tanke, sveže, one koje se skoro provide. Ako nemate domaće, kupite proverene, ali obratite pažnju da budu što tanje.
Punomasni kravlji sir: najbolje je koristiti pravi zlatiborski sir, onaj koji je malo slan i izmrvljen.
Kajmak: obavezno domaći kajmak, onaj pravi, gust i slan. On daje tu kremastu notu i bogatstvo ukusa.
Jaja: sveža, domaća jaja.
Mleko: punomasno.
Ulje ili svinjska mast: mnogi kažu da mast daje bolji ukus, ali ulje je takođe opcija.
So: po ukusu, s obzirom na slanost sira i kajmaka.
Razlika je ogromna kada se koriste tradicionalni sastojci za gibanicu.
Kako se pravi zlatiborska gibanica – korak po korak do savršenstva?
Ne brinite, nije nauka! Pratite ove korake i vaša zlatiborska gibanica biće hit.
1. Priprema fila:
u većoj posudi izmrvite sir.
dodajte jaja i dobro ih umutite sa sirom.
umešajte kajmak. Ako je kajmak baš gust, možete ga malo razrediti sa malo mleka.
posolite po ukusu, ali oprezno, jer su sir i kajmak često već slani.
2. Slaganje gibanice:
podmažite tepsiju uljem ili mašću.
uzmite prvu koru i malo je zgužvajte, pa je stavite na dno tepsije. Ovo je baza.
svaku sledeću koru umočite u pripremljen fil, dobro je zgužvajte i ređajte u tepsiju. Nema pravila, samo
bacajte kore sa filom dok ne potrošite sve. Bitno je da se fil ravnomerno rasporedi.
ponekad se sačuva jedna kora koja se ne umače, već se samo zgužva i stavi preko svega, kao „pokrivač“.
3. Prelivanje i pečenje:
kada ste posložili sve kore, prelijte gibanicu mešavinom malo ulja i mleka, a ako vam je ostalo fila, možete i to premazati preko.
pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200°c oko 30-40 minuta, ili dok ne dobije lepu zlatno-braon boju.
tajna je da se peče polako, da se kore dobro ispeku i postanu hrskave, a fil ostane sočan.
Kada se izvadi iz rerne, obavezno je prekriti čistom krpom i ostaviti da odstoji desetak minuta. Tada se „odmori“ i lakše se seče, a miris se tek tada raširi po celoj kući… Prava srpska gibanica na stolu.
Šta je tajna sočnosti i hrskavosti zlatiborske gibanice?
Tajna sočnosti leži u bogatom filu od sira, jaja i kajmaka, dok se hrskavost postiže pažljivim odabirom tankih kora i pravilnim pečenjem. Neki tajni sastojak je i zagrevanje ulja ili masti pre nego što se prelije preko kora, što pomaže da domaća pita postane još hrskavija.
S čim se služi tradicionalna zlatiborska gibanica?
Tradicionalno, zlatiborska gibanica se služi topla, uz domaći jogurt ili kiselo mleko. Ništa više vam i ne treba. Kombinacija hrskave, slane gibanice sa osvežavajućim jogurtom je prosto savršena. Mnogi je jedu i uz čašu špricer-vode. Ova pita sa sirom je uvek dobitna kombinacija.
Često postavljana pitanja o zlatiborskoj gibanici
– Mogu li da koristim gotove kore iz prodavnice?
Naravno! samo birajte što tanje i svežije.
– Mogu li da dodam zelje ili spanać?
Iako to nije klasična zlatiborska gibanica, slobodno eksperimentišite. Biće to odlična zeljanica!
– Kako da znam da je gibanica pečena?
Kada dobije lepu zlatno-braon boju i kada se kore na površini lepo izdignu i postanu hrskave.
– Koliko dugo može da stoji zlatiborska gibanica?
Najbolje je jesti je svežu, ali može da stoji u frižideru 2-3 dana. Pre podgrevanja, stavite je kratko u rernu da povrati hrskavost.
Zlatiborska gibanica je znak dobrodošlice, znak ljubavi. Jer, tradicionalna gibanica nije samo hrana, već deo naše tradicije, deo onoga što jesmo.
Nema sumnje, zlatiborska gibanica po starom receptu je jelo koje budi sva čula i vraća nas u neka lepša, bezbrižnija vremena. Njen miris, njen ukus, sve je to deo naše bogate kulinarske baštine. Nadam se da ćete se odvažiti i napraviti je, jer svaki zalogaj je vredan truda. Probajte, nećete se pokajati – a možda i vi pronađete svoj „miris detinjstva“ u njoj.
(Krstarica)
Zlatiborski specijalitet prste da poližete: Recept star više od 100 godina, ukus i miris vraća u detinjstvo
Zlatiborska gibanica po receptu starom više od 100 godina.
Cigančice– zaboravljene zapečene loptice od brašna, masti i luka
Pravljene od onoga što „uvek ima u kući“, cigančice su nekada bile brzi doručak, užina ili jelo za sirotinju – a danas su pravo otkrovenje ukusa
Jeftina starinska poslastica kojoj niko ne može odoleti: Ukus i miris vraća u detinjstvo, odmah zapišite recept
Kroz vreme su nastale različite varijante recepata.
Ko voli obične uštipke, ove će tamaniti: Potrebno vam je samo 5 sastojaka, a testo je sveže čak 7 dana
Mogu da se kombinuju sa brojnim slanim namirnicama.
Smederevska tarana: Domaća testenina koja se sušila na ćebetu i mirisala na bakinu kuću
Nekada nije bilo fabrika testenine – samo ruke, brašno, jaja i veliko ćebe rašireno po sobi. Tarana je bila doručak, ručak i lek za dušu.
Komentari(0)