Da li su slanina i svinjska mast zdravi - ovo je odgovor
Nutricionistkinja ima veoma interesantan odgovor.
Voće, povrće, integralne žitarice, zdrava biljna ulja, semenke, orasi… sve su to namirnice koje uvek pominjemo u kontekstu zdrave ishrane i, verujem, svi već dobro znamo da bi bilo poželjno uključiti ih u našoj ishrani.
Ali šta je sa nekim namirnicama koje tradicionalno koristimo u svojoj ishrani dugi niz godina, namirnicama na kojima su odrasli naši roditelji, bake i deke, kao što su svinjska mast, slanina i luk?
Da li i oni mogu da nađu svoje mesto u našoj ishrani i u kojoj količini?
Možda vas zanima:
Da li znate koja je slanina bolja za organizam?
Koju slaninu vi najviše volite da jedete?
Suva drva i suši se malo duže, ali zato je i slađe: Goran ima svoj biznis od kog polazi voda na usta, proizvodi od "moravki" obilaze Srbiju
Goran Bojović iz čačanskog sela Brezovice nastavlja tradiciju sušenja mesa na način koji su radili njegovi preci. Kada je post završen, njegovi suhomesnati proizvodi postaju omiljeni delikatesi na trpezama širom Srbije, a Goran je poznat po svom radu sa autohtonom rasom svinja „Moravke”.
Možda vas zanima:
Da li znate koja je slanina bolja za organizam?
Koju slaninu vi najviše volite da jedete?
Suva drva i suši se malo duže, ali zato je i slađe: Goran ima svoj biznis od kog polazi voda na usta, proizvodi od "moravki" obilaze Srbiju
Goran Bojović iz čačanskog sela Brezovice nastavlja tradiciju sušenja mesa na način koji su radili njegovi preci. Kada je post završen, njegovi suhomesnati proizvodi postaju omiljeni delikatesi na trpezama širom Srbije, a Goran je poznat po svom radu sa autohtonom rasom svinja „Moravke”.
Možda vas zanima:
Da li znate koja je slanina bolja za organizam?
Koju slaninu vi najviše volite da jedete?
Suva drva i suši se malo duže, ali zato je i slađe: Goran ima svoj biznis od kog polazi voda na usta, proizvodi od "moravki" obilaze Srbiju
Goran Bojović iz čačanskog sela Brezovice nastavlja tradiciju sušenja mesa na način koji su radili njegovi preci. Kada je post završen, njegovi suhomesnati proizvodi postaju omiljeni delikatesi na trpezama širom Srbije, a Goran je poznat po svom radu sa autohtonom rasom svinja „Moravke”.
Svinjska mast
Svinjska mast je jedna od onih kontroverznih namirnica koja i dalje diže prašinu u pogledu toga da li da je jedete ili izbegavate. Iako se godinama smatrala lošom hranom, mast ima brojne prednosti ako se pravilno i umereno koristi. Iako se zasićene masti i holesterol uvek pominju u kontekstu svinjske masti, svinjska mast ima oko 40 procenata zasićenih masti, oko 50 procenata mononezasićenih masti (uglavnom oleinske i palmitoleinske) i oko 10 procenata polinezasićenih masti (linolna, linolenska, arahidonska i DHA).
Svinjska mast je bogata vitaminima A, D i E, ali pored toga, kao i sva druga ulja i masti, sadrži i dosta kalorija, zbog čega treba biti oprezan sa količinom koja se koristi. U stvari, dnevni kalorijski unos iz masti ne bi trebalo da prelazi najviše 30%.
Pored toga što masti iz masti uglavnom pomažu u apsorpciji vitamina, mast sadrži holesterol, koji se u organizmu pod uticajem UV zraka pretvara u vitamin D, važan za apsorpciju kalcijuma.
Svinjska mast je idealna za prženje i termičku obradu namirnica jer pokazuje najveću otpornost na visokim temperaturama. Odnosno, ima visoku tačku dima, zbog čega je jedno od najstabilnijih ulja za termičku obradu na povišenim temperaturama.
Slanina
Masti u slanini su oko 50% mononezasićene, a veliki deo njih čini oleinska kiselina, ista ona koja se nalazi u hvale vrednom maslinovom ulju. Preostala mast u slanini je 40% zasićena i 10% polinezasićena, sa pristojnom količinom holesterola. Holesterol u ishrani je bio problem u prošlosti, ali danas znamo da unos holesterola manje utiče na nivo holesterola u krvi.
Iako se i dalje veruje da visok unos zasićenih masti može povećati određene faktore rizika za srčana oboljenja, studije još nisu uspele da dokažu bilo kakvu konkretnu vezu između unosa zasićenih masti i srčanih bolesti.
Meso je generalno izvor brojnih hranljivih materija, uključujući slaninu. Pored proteina, u slanini se nalaze vitamini B grupe, selen, fosfor, gvožđe, cink i dr. zašto ljudi koji pate od visokog krvnog pritiska moraju da paze sa svojim pritiskom.
Ako kupujete slaninu, pazite na eventualni dodatak nitrata i nitrita, koji se, izloženi visokim temperaturama, pretvaraju u kancerogene nitrozamine. Iz tog razloga, najbolje bi bilo jesti slaninu u prirodnom obliku, a izbegavati prženje na visokim temperaturama.
Konačno, slanina je namirnica koja se ne jede u velikim količinama. Iako sadrži oko 400 kalorija na 100 g i oko 40% od toga čini masnoća, slanina je veoma kvalitetna namirnica koja svakako može da nađe mesto na vašem tanjiru – ključ je, naravno, umerenost i pravilno rukovanje ovom namirnicom u kuhinja.
(Ordinacija.hr)
Zlatiborski specijalitet prste da poližete: Recept star više od 100 godina, ukus i miris vraća u detinjstvo
Zlatiborska gibanica po receptu starom više od 100 godina.
Cigančice– zaboravljene zapečene loptice od brašna, masti i luka
Pravljene od onoga što „uvek ima u kući“, cigančice su nekada bile brzi doručak, užina ili jelo za sirotinju – a danas su pravo otkrovenje ukusa
Jeftina starinska poslastica kojoj niko ne može odoleti: Ukus i miris vraća u detinjstvo, odmah zapišite recept
Kroz vreme su nastale različite varijante recepata.
Ko voli obične uštipke, ove će tamaniti: Potrebno vam je samo 5 sastojaka, a testo je sveže čak 7 dana
Mogu da se kombinuju sa brojnim slanim namirnicama.
Smederevska tarana: Domaća testenina koja se sušila na ćebetu i mirisala na bakinu kuću
Nekada nije bilo fabrika testenine – samo ruke, brašno, jaja i veliko ćebe rašireno po sobi. Tarana je bila doručak, ručak i lek za dušu.
Komentari(0)