Planinska domaćinstva bez reklame
Bez oglasa, bez sajtova i bez šarenih ponuda, širom Srbije postoje mesta gde te niko neće dočekati natpisom "dobrodošli" – ali će ti otvoriti vrata, dati tanjir supe i toplu sobu da prespavaš
Bez oglasa, bez sajtova i bez šarenih ponuda, širom Srbije postoje mesta gde te niko neće dočekati natpisom "dobrodošli" – ali će ti otvoriti vrata, dati tanjir supe i toplu sobu da prespavaš
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na prostranstvima Pešterske visoravni, gde su zime oštre, a proleća kratka, kuhinja je oduvek bila oslonjena na ono što priroda i stočarstvo pružaju. Među jelima koja su opstala vekovima posebno mesto zauzima čorba od jagnjetine – gusta, mirisna i snažna, spremana da greje i okrepi.
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
Pešterska visoravan ovih dana pravo je gradilište, rade se putevi od strateškog značaja a najveće investicije u putnu infrastrukturu trenurno su u opštini Tutin.
Skriveni rituali Pešterske visoravni otkrivaju jedinstvene svadbene pesme koje se izvode samo u posebnim prilikama.
Na visoravni gde se sneg zadrži do maja, još uvek postoji svet u kome se ovce ne broje samo zbog vune, već i zbog opstanka
Na prostranstvima Pešterske visoravni, gde se reči gube u vetru, pastiri su razvili poseban način komunikacije – kroz zvižduke. Ovaj gotovo zaboravljeni običaj nazivan „govor duva“ bio je deo svakodnevice stočara koji su provodili dane na otvorenom, daleko jedni od drugih.
Sir sa ukusom vetra i vune: Kako se vekovima pravi najautentičniji pešterski sir u ovčijoj mješini
Misteriozne kamene formacije u srcu Pešterske visoravni
Oronula prizemna kućica na krovu srpskog Sibira, a u njoj puno ljubavi ali i tuge. Enela Paunović ostala je sama sa svoje petoro dece nakon što joj je muž Zoran preminuo pre dva meseca. Porodica je ostala bez glave, a deca bez najvećeg oslonca i podrške.
Nigde nije zima tako hladna kao u "srpskom Sibiru", to najbolje zna porodica Marka Djurića iz sela Krajinoviće sa Pešteri, koja je za tren oka ostala bez krova nad glavom u vatrenoj stihiji koji im je progutala čitav dom. Danas, oni vreme provode sakupljajući ostatke kuće sa zgarišta koju su godinama gradili, radeći najteže poslove.
Budući da se nalazi na nadmorskoj visini između 900 i 1.200 metara, Pešterska visoravan važi za jednu od najvećih evropskih visoravani, a svakako najveću balkansku
Srpska lepotica kojom se ponosimo.
Pamti se da se u ovom delu „srpskog Sibira“ smenjuju čak tri godišnja doba u jednom danu. Za to je zaslužan specifičan geografski položaj, kao i nadmorska visina koja premašuje 1.000 metara, pa nekad i usred leta zna da padne sneg.