Misteriozne kamene formacije u srcu Pešterske visoravni
Na udaljenim predelima Pešterske visoravni, daleko od urbanih centara, kriju se tajanstveni kameni krugovi. Njihovo poreklo i svrha su nepoznati – neki naučnici ih povezuju sa drevnim Ilirima, dok drugi tvrde da je reč o prirodnom fenomenu. Da li je Srbija imala svoju verziju Stounhendža?
Gde se nalaze misteriozni kameni krugovi?
Pešterska visoravan, poznata kao „balkanski Sibir“, jedno je od najsurovijih, ali i najlepših područja Srbije. U njenom centralnom delu, među travnatim prostranstvima i kamenitim terenima, pronađeni su pravilno raspoređeni kameni krugovi koji vekovima zbunjuju istraživače.
Možda vas zanima:
KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Gde se surova klima pretvara u lepotu – Pešterska visoravan
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.
Možda vas zanima:
KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Gde se surova klima pretvara u lepotu – Pešterska visoravan
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.
Možda vas zanima:
KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Gde se surova klima pretvara u lepotu – Pešterska visoravan
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.
Lokaliteti se nalaze u blizini sela Doliće i Karajukića Bunari, gde su stočari vekovima nailazili na ove formacije, ali im nisu pridavali poseban značaj. Međutim, arheolozi su tek u poslednjih nekoliko decenija počeli ozbiljnije da proučavaju ovo neobično mesto.
Ko je izgradio kamene krugove i kada?
Postoje tri glavne teorije o poreklu ovih krugova:
Delo drevnih Ilira ili Kelta – Arheolozi koji su istraživali ovaj lokalitet smatraju da bi ovi krugovi mogli biti deo praistorijskog kultnog mesta gde su Iliri ili Kelti izvodili verske obrede, slične onima u Stounhendžu. Ove civilizacije su imale običaj da podižu kamene krugove na mestima koja su smatrali svetim.
Astronomski kalendar – Neki istraživači veruju da su krugovi bili deo drevnog kalendarskog sistema, koji je služio za praćenje kretanja Sunca i Meseca. Postoji teorija da su drevni narodi pomoću ovih kamenih struktura određivali početak godišnjih doba, slično kao u megalitima Engleske, Irske i Skandinavije.
Prirodni fenomen – Deo naučnika smatra da su krugovi možda nastali prirodnim procesima, usled erozije i specifičnih geoloških uslova Peštera. Međutim, pravilna raspoređenost i simetričnost ovih formacija dovode ovu teoriju u pitanje.
Svetilište, grobnica ili nešto treće?
Jedan od najintrigantnijih aspekata kamenih krugova jeste njihova moguća religijska i kultna funkcija. Ukoliko su ih izgradili Iliri ili Kelti, verovatno su služili kao mesto za rituale povezane sa obožavanjem Sunca, plodnosti ili predaka.
Arheološka istraživanja u okolini ovih krugova otkrila su tragove ljudske aktivnosti, ali nije pronađeno dovoljno dokaza da bi se tačno odredila njihova svrha. Ipak, činjenica da su slične strukture otkrivene i u drugim delovima Balkana daje osnovu za pretpostavku da su ovakva mesta imala poseban značaj u drevnim civilizacijama.
Legende i priče meštana o kamenim krugovima
Za razliku od arheologa, lokalno stanovništvo ima svoja tumačenja o ovim kamenim formacijama. Stočari koji vekovima žive na Pešteru pričaju da su krugovi „mesta gde vile igraju kolo“, i da niko ne bi trebalo da ih pomera jer donose nesreću.
Takođe, postoje priče o neobičnim svetlima koja su viđena iznad krugova u pojedinim noćima, što je podstaklo teorije da ovo mesto ima energetski značaj. Neki istraživači alternativne istorije tvrde da su krugovi nekada služili kao sveti centar drevne civilizacije koja je odavno nestala.
Kako posetiti misteriozne krugove na Pešteru?
Pešterska visoravan je jedna od najmanje urbanizovanih regija Srbije, što znači da su kameni krugovi relativno nepristupačni. Međutim, avanturisti i ljubitelji arheologije mogu ih posetiti uz malo truda.
📍 Najbolji način da ih pronađete:
- Do Pešterske visoravni možete doći iz Sjenice ili Nove Varoši, a zatim se uputiti ka selima Doliće i Karajukića Bunari.
- Najbolje je koristiti terenac ili bicikl, jer su putevi loše održavani.
- Pešterska visoravan je vetrovita i surova, pa se preporučuje adekvatna oprema za istraživanje.
Oni koji žele da posete ovo mesto treba da budu spremni na nepredvidive vremenske uslove, jer je Pešter poznat po niskim temperaturama čak i u letnjim mesecima.
Misterija koja i dalje čeka rešenje
Kameni krugovi na Pešteru predstavljaju jednu od najvećih arheoloških misterija Srbije. Da li su deo drevnog religijskog obreda, astronomski kalendar, ili jednostavno prirodna formacija? Odgovor još uvek nije pronađen.
Jedno je sigurno – ovo mesto nosi duboku istoriju i priču koja tek treba da se ispriča. Možda će buduća istraživanja doneti konačan odgovor, a do tada, krugovi ostaju jedan od najfascinantnijih i najmanje istraženih fenomena Srbije.
Da li ste čuli za ove krugove? Šta mislite, da li ih je napravio čovek ili priroda? Ostavite komentar i podelite svoje mišljenje!
Ova planina u Srbiji zimi nudi mir koji će vas preporoditi: Ima bajkovitu prirodu - sada je pravo vreme za nju
Skijanje i zimske čarolije na planinskim stazama
Prelepi divlji doseljenici: U šume Ljubovije stiglo devet muflona sa Tare, u planu i povratak divokoze u kanjon Trešnjice
Divlja, netaknuta priroda u okolini Ljubovije poslednjih godina prepoznata je među brojnim domaćim i stranim turistima. Ono po čemu se odlikuje jeste bogastvo biljnog i životinjskog sveta, a sada će tome dodatno doprineti realizacija projekta uzgoja i naseljavanja muflona u lovište „Bukovica“, u okviru Uzgojno-reproduktivnog centra za muflone i divlju svinju u Berlovinama, kojim gazduje Lovačko udruženje „Baurić“ iz Ljubovije.
ZASAVICA: OBNOVLJENO stanište mnogih životinja u Srbiji - dabrovi nestali pre 100 godina sada žive u ovom rezervatu
Razvoj Zasavice teče u pravcu unapređenja turističke ponude ovog kraja, ali i u pravcu naučnih istraživanja
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Komentari(0)