KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Pešterska visoravan, smeštena u jugozapadnoj Srbiji, predstavlja jedinstvenu geografsku i etnološku zonu. Sa prosečnom godišnjom temperaturom od samo 6 stepeni Celzijusa i ekstremnim zimama (ovde je izmerena najniža temperatura u Srbiji: -38,3 °C), život na Pešteru je vekovima bio borba za opstanak. Ova surovost, međutim, izrodila je specifičnu kulturu i arhitekturu.
Kuća sa dva dimnjaka: Odbrana od hladnoće
Zbog ekstremnih hladnoća i dugih zima, kuće na Pešteru su građene da budu izuzetno stabilne i tople. Jedna od najzanimljivijih karakteristika tradicionalne pešterske arhitekture je gradnja sa dva dimnjaka. Ova pojava nije bila stvar raskoši, već čiste funkcionalnosti i preživljavanja. Prvi dimnjak je služio za izvođenje dima iz peći koja je grejala kuću, dok je drugi, često robustniji dimnjak, bio povezan sa peći za pečenje hleba (sačem) ili sa prostorijom za sušenje mesa i sira. U krajevima gde je zima trajala mesecima, svaka kuća je morala da bude potpuno samoodrživa i otporna na smrzavanje. Dva dimnjaka tako postaju simbol opreza, izdržljivosti i tradicije.
Foto: Rina
Peštersko blago: Beli sir i kajmak
Iako je zemlja na Pešteru siromašna za klasičnu poljoprivredu, prostrani pašnjaci su idealni za stočarstvo. Upravo ovde se proizvode neki od najvrednijih srpskih specijaliteta – sjenički beli sir i pešterski kajmak. Ovce i goveda pasu na čistom planinskom bilju, a mleko dobijeno u tim surovim uslovima ima izuzetnu nutritivnu vrednost i specifičan ukus. Ovo "peštersko blago" – sir i kajmak – je ključni izvozni proizvod i simbol bogatstva koje je stečeno teškim radom i izdržljivošću na ovom surovom, ali prelepom platou.
Možda vas zanima:
Gde se surova klima pretvara u lepotu – Pešterska visoravan
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.
ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
Možda vas zanima:
Gde se surova klima pretvara u lepotu – Pešterska visoravan
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.
ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
Možda vas zanima:
Gde se surova klima pretvara u lepotu – Pešterska visoravan
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.
ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
Pešterska visoravan, sa svojim neobičnim kućama, tako svedoči o snažnoj volji čoveka da ukroti prirodu i stvori dom čak i na mestu gde je, po svim zakonima klime, to nemoguće.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Na Fruškoj gori nalazi se TAJANSTVENA ISPOSNICA, a evo i KO ju je napravio (FOTO)
Na Fruškoj gori nadomak manastira Rakovac, na oko 40 minuta hoda od Belog Majdana, duboko u gustoj šumi mistično je uklesana jedina Isposnica Isaije Parivodskog na celoj teritoriji Vojvodine.
Komentari(0)