Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Kad zima počne da se spušta s planina, većina ljudi traži zaklon. Ali na Pešterskoj visoravni, u jednoj od najhladnijih oblasti Balkana, ljudi se zimi ne sklanjaju – oni žive sa zimom, u njoj, i po njenim pravilima. I u toj jednostavnosti, u toj tišini koja prekriva sela kao sneg krovove, počinje prava priča o mestu koje vredi posetiti kad sve drugo utihne.
Gde se Pešter nalazi – i šta nudi
Pešterska visoravan prostire se između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, na nadmorskoj visini od preko 1.200 metara.
Poznata je kao najhladnije naseljeno mesto u Srbiji, a selo Karajukića Bunari redovno drži rekord sa temperaturama koje zimi znaju da padnu i do –39 °C.
Ali uprkos tome – ljudi tu žive, dišu, dočekuju i ne žale se.
Zima bez glasova, ali sa značenjem
Ovde sneg pada rano, a ostaje do duboko u martu. Vetar nosi mećavu preko livada, ali nikada ne nosi nemir. U selima kao što su Ugao, Doliće, Tuzinje, dim iz dimnjaka je znak da dom diše, i da je čovek još tu, uporan, tih i zadovoljan onim što ima.
Možda vas zanima:
Gde se surova klima pretvara u lepotu – Pešterska visoravan
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.
ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
Možda vas zanima:
Gde se surova klima pretvara u lepotu – Pešterska visoravan
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.
ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
Možda vas zanima:
Gde se surova klima pretvara u lepotu – Pešterska visoravan
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.
ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
Ko dođe – neće naći luksuz. Ali će pronaći pogled koji ne zaboravlja, ljude koji ne postavljaju pitanja, ali znaju da pruže hleb, sir i ćutanje kad ti je najpotrebnije.
Šta da očekuješ ako odeš
-
Tišinu – pravu. Bez saobraćaja, bez zvona telefona, bez pozadinske buke.
-
Hranu koja greje: domaći hleb, sir iz meha, pršutu, vruću proju, čorbu od koprive, čaj od nane i livadski med.
-
Vetar koji priča, sneg koji škripi, sunce koje se ne vidi svaki dan, ali kad se pojavi – osvetli ceo krajolik.
-
Ljude koji ćute dok ne treba da govore. A onda kažu tačno ono što treba.
Šta da radiš?
Pešter nije za one koji traže „aktivnosti“. Ovde se hoda po snegu, gleda se daleko, razmišlja se polako.
Za one koji vole prirodu, mogu se obići:
-
vidikovci iznad Sjenice,
-
Peštersko polje, jedno od najvećih visokoplaninskih kraških polja u Evropi,
-
specijalni rezervat prirode Peštersko polje, poznat po retkim pticama močvaricama i staništima.
-
izleti ka manastiru Kumanica, smeštenom u klisuri Limskog sliva.
Ako voliš fotografiju, zima na Pešteru je svetlo, senka, tišina i trag – sve što jedan kadar može da nosi.
Zašto da ideš baš zimi?
Jer nema turista. Jer nema marketinga. Jer su ljudi koji zimi ostaju na Pešteru najautentičniji deo Srbije. Jer ovde shvatiš da se dan može meriti po miru, ne po broju obaveza.
Jedan starac iz Dolića rekao je:
„Mi ne tražimo da nas neko vidi. Al’ ko dođe – zna da je došao pravo.“
Golija zimi: Planina koja nije za turiste u žurbi
U doba kada svi traže ski-centre i atrakcije, Golija ostaje tiha, pokrivena snegom, okrenuta ka ljudima koji žele da pobegnu – ne od zime, već od buke
Pusta Reka: Zaboravljena dolina juga Srbije, gde reka ćuti, a priroda još govori
Između Bojnika, Medveđe i Lebana prostire se dolina Puste Reke – geografski skriveni deo juga Srbije, siromašan po brojevima, ali bogat istorijom, prirodom i tišinom koju ne kvare autobusi
Ova planina u Srbiji je jako posebna: Poznata je po izvorima čiste, hladne, planinske vode
Hrastove i bukove, ali i šume javora, topola i drugog drveća ono su što ovu planinu čini posebnom
Na vrhu ove planine nalazi se lekoviti izvor Savine vode: Brojne legende se vezuju za Mučanj (FOTO)
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije
Lekovita voda Mojsinjske gore: U srpskom Svetom gaju mnogi bolesni ozdrave! (VIDEO)
Postoji veliki broj sakralnih objekata iz srednjeg veka kada se, prema zapisu jednog putopisca, ovde čulo samo "brujanje zvona i pojanje svetih kaluđera"
Komentari(0)