Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
shutterstock
Sa nadmorskom visinom od 1150 metara i površinom od 63 kvadratna kilometra Pešterska visoravan predstavlja jedinstvenu, očaravajuću, ni sa čim uporedivu prirodnu oazu u srcu Evrope.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Pešter je kraška visoravan u jugozapadnoj Srbiji, jugoistočno od Sjenice, a severozapadno od Tutina. Pešterska visoravan je izvorište treseta koji svojim bio-potencijalom spada u nakvalitetniji treset, kako u Evropi, tako i u svetu.
Poznata je po specifičnoj mikroklimi i niskim temperaturama koje se spuštaju i do minus 38,3 stepeni celzijusa, zbog čega mnogi ovaj predeo nazivaju i „balkanskiSibir”. S druge strane, zbog visoke nadmorske visine i velikog broja kulturnih i istorijskih spomenika, za neke Pešter predstavlja i „balkanski Tibet”.
Vidik s visoravni pruža se ka čak sedam visokih planina kojima je okružena: Jadovnik, Zlatar, Ozren, Giljeva, Zilidar, Javor i Golija. Zbog velikog bogatstva životinjskih vrsta, visoravan je uvrštena na Ramsarsku listu zaštićenih područja od međunarodnog značaja.
Ovde živi veliki broj retkih biljnih i životinjskih vrsta kao što su barski trolist, barski ušljivac, ritska sova i planinski mrmoljak. Pešter je i poslednje stanište u Srbiji na kome možete videti pticu prdavac.
Pešterska visoravan idealno je mesto za planinare jer predstavlja početnu tačku s koje se može pešačiti do vrhova Golije, Zlatara, Javora ili Jadovnika. U okolini Sjenice, na lokaciji Babinjača, nalazi se uređena staza za skijaško trčanje koja je pogodna kako za početnike tako i za profesionalce.
U blizini se nalazi i odmaralište okruženo četinarskom šumom prikladnog naziva „Borići” – omiljeno izletište lokalnog stanovništva, ali i svih onih koji posete Peštersku visoravan. U letnjim danima najveća atrakcija Peštera je Sjeničko jezero. Tada brojni avanturisti, kupači, ribolovci i svi ljubitelji prirode, dolaze iz raznih krajeva da uživaju u kupanju i pogledu na krivudave meandre Uvca. Pogled na njih najlepši je s vidikovca „Molitva”, odakle ljubitelji fotografije pokušavaju da što bolje ovekoveče pejzaž ispresecan stenama.
Nadletanje kanjona beloglavih supova, ugrožene vrste lešinara, predstavlja još jedan prizor vredan fotografisanja. Ljubitelji raftinga uživaće u spustu niz krivudave meandre kanjona Uvca i u pogledu na netaknutu prirodu koja ih okružuje.
Tri najpovoljnije banje u Srbiji koje pružaju lekovite izvore, mirnu prirodu i tretmane po cenama već od 300 dinara - savršen izbor za letnji odmor i oporavak bez velikih troškova.
Kada planine obuku sneg, a reke utihnu, Resava postaje više od regije – ona postaje tiha, sveta i zaboravljena celina u kojoj se dan meri po miru, a ne po satima
Pamti se da se u ovom delu „srpskog Sibira“ smenjuju čak tri godišnja doba u jednom danu. Za to je zaslužan specifičan geografski položaj, kao i nadmorska visina koja premašuje 1.000 metara, pa nekad i usred leta zna da padne sneg.
Komentari(0)