Budući da se nalazi na nadmorskoj visini između 900 i 1.200 metara, Pešterska visoravan važi za jednu od najvećih evropskih visoravani, a svakako najveću balkansku
U davna vremena su, prema istraživanjima, na području današnje Pešterske visoravni i Pešterskog polja živeli Dardanci. Kada se uzmu u obzir karakteristike terena, nije čudno što je u pitanju pleme koje se bavilo uglavnom stočarstvom.
Kasnije područje oko današnjih opština Tutin, Novi Pazar i Sjenica, u jugozapadnom delu naše zemlje, naseljavaju Rimljani, o čemu svedoče i brojni materijalni ostaci. Stanovništvo se vremenom menjalo, ali je Pešter ostao netaknut, kao i danas. Tokom brojnih istraživanja na tom području, utvrđeno je da su još ljudi tokom praistorije ovde osnivali naselja.
Sa razlogom se Pešterska visoravan smatra „balkanskim Sibirom“. Temperature se tokom zime ovde mogu spustiti i do 40 stepeni ispod nule. Međutim, ovo područje naše zemlje prati i drugačiji naziv. Zbog brojnih istorijskih, sakralnih i istorijski značajnih spomenika u okolini Peštera, područje je zavredelo krilaticu „balkanskog Tibeta“.
Možda vas zanima:

Pešterska sela izgledaju kao mala Švajcarska, gastarbajteri kazu da jedva čekaju penziju da se vrate u domovinu
Pešterska visoravan ovih dana pravo je gradilište, rade se putevi od strateškog značaja a najveće investicije u putnu infrastrukturu trenurno su u opštini Tutin.

Kameni krugovi na Pešteru – Srpski Stounhendž ili delo prirode?
Misteriozne kamene formacije u srcu Pešterske visoravni
Možda vas zanima:

Pešterska sela izgledaju kao mala Švajcarska, gastarbajteri kazu da jedva čekaju penziju da se vrate u domovinu
Pešterska visoravan ovih dana pravo je gradilište, rade se putevi od strateškog značaja a najveće investicije u putnu infrastrukturu trenurno su u opštini Tutin.

Kameni krugovi na Pešteru – Srpski Stounhendž ili delo prirode?
Misteriozne kamene formacije u srcu Pešterske visoravni
Možda vas zanima:

Pešterska sela izgledaju kao mala Švajcarska, gastarbajteri kazu da jedva čekaju penziju da se vrate u domovinu
Pešterska visoravan ovih dana pravo je gradilište, rade se putevi od strateškog značaja a najveće investicije u putnu infrastrukturu trenurno su u opštini Tutin.

Kameni krugovi na Pešteru – Srpski Stounhendž ili delo prirode?
Misteriozne kamene formacije u srcu Pešterske visoravni
Najveća balkanska visoravan
Možda vas zanima:

Pešterska sela izgledaju kao mala Švajcarska, gastarbajteri kazu da jedva čekaju penziju da se vrate u domovinu
Pešterska visoravan ovih dana pravo je gradilište, rade se putevi od strateškog značaja a najveće investicije u putnu infrastrukturu trenurno su u opštini Tutin.

Kameni krugovi na Pešteru – Srpski Stounhendž ili delo prirode?
Misteriozne kamene formacije u srcu Pešterske visoravni
Možda vas zanima:

Pešterska sela izgledaju kao mala Švajcarska, gastarbajteri kazu da jedva čekaju penziju da se vrate u domovinu
Pešterska visoravan ovih dana pravo je gradilište, rade se putevi od strateškog značaja a najveće investicije u putnu infrastrukturu trenurno su u opštini Tutin.

Kameni krugovi na Pešteru – Srpski Stounhendž ili delo prirode?
Misteriozne kamene formacije u srcu Pešterske visoravni
Budući da se nalazi na nadmorskoj visini između 900 i 1.200 metara, Pešterska visoravan važi za jednu od najvećih evropskih visoravani, a svakako najveću balkansku. Na području opštine Sjenica se nalazi najveći deo Peštera, dok je manji deo na području Tutina i Novog Pazara.
Najverovatnije prema slovenskom terminu za pećine, koji glasi peštere, ovo područje je nazvano Pešter. Postoji i mišnjenje da naziv Pešter vodi poreklo od reči „špeš-ter“ iz ilirskog jezika, u značenju „pretežno mračno“.
Brojni pašnjaci i mesta netaknute prirode, osnovne su karakteristike Pešterske visoravni. Stanovništvo se mahom, bavi poljoprivredom i to najpre uzgojem ovaca, ali i krava, te proizvodnjom čuvenog sira. Sjenički sir koji se ovde proizvodi poznat je širom zemlje. Priprema se od sirovog ovčijeg mleka, dobijenog od ovaca koje su se napasale na čistim pašnjacima Peštera.
Mnogi specijaliteti pripremljeni od heljdinog brašna, kao i sjenički sudžuk i autohtoni specijalitet pripremljen od ovčijeg mleka, čuveni jardum, ne treba propustiti, ukoliko posećujete ovu oazu netaknute prirode.
Lepote Peštera i okoline
A kada se siti nauživate u čistom vazduhu i šetnji po predelima netaknute prirode, kojih na Pešterskoj visoravni ima i više nego dovoljno, te isprobate čuvene lokalne gastronomske specijalitete, možete bolje upoznati i okolinu.
Podsećanja radi, područje Pešterske visoravni nalazi se na Ramsar listi vodom bogatih područja od međunarodnog značaja, budući da tu obitavaju brojne ugrožene i biljne i životinjske vrste. Dostupne su i brojne sportske aktivnosti, pa osim staze za skijaško trčanje na Babinjači, u okolini Sjenice, ovde se nalazi i Sjeničko jezero, na kome leti uživaju brojni ljubitelji prirode.
S obzirom na to da je u vreme postojanja srpske srednjevekovne države u ovom području bio njen svojevrsni centar, to se u okolini Peštera nalaze i neke od najznačajnijih svetinja tog perioda istorije naše zemlje. Osim ostataka drevnog grada Rasa, tu je i Petrova crkva kod Novog Pazara, ali i manastiri Đurđevi stupovi, Kumanica i Sopoćani.

Planina koju vetar zaobilazi: Tragovi predaka na Tupižnici
Na istoku Srbije, daleko od turističkih ruta i signala mobilne mreže, nalazi se planinski vrh koji čak i vetar zaobilazi u tišini. Veliki Vetren, najviši vrh planine Tupižnice, nije poznat širokoj javnosti, ali među meštanima okolnih sela važi za posebno mesto — ono gde se čuju samo sećanja.

Grade se 3 nova vidikovca u ovom delu Srbije: Pogled puca na prelepu prirodu i beloglave supove
Sva tri projekta gradiće se od drveta, imaće natrkrivenu platfomu

Gde Dunav šapuće pod mesečinom: Srebrno jezero kao skriveni letnji raj
Na mestu gde je Dunav nekada mirno razlivao svoju vodu, nastalo je Srebrno jezero — letnja oaza istočne Srbije. Ne samo što pruža osveženje, već i priziva one koji traže spoj prirode, tišine i jednostavnog uživanja.

Beli most u Vranju: Gde kamen svedoči, a legenda živi
U senci vranjskih sokaka stoji most koji spaja obale, ali i vekove — i koji svedoči koliko mit i istorija mogu da žive jedno pored drugog.

Tvrđava Ram: Mesto gde se turski barut sreo sa rimskim temeljima
Utvrđenje sa pogledom koji oduzima dah, istorijom koja prepliće vekove i detaljima koje retko ko primećuje.
Komentari(0)