Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
U južnoj Srbiji, između Aleksinca i Kruševca, tik uz put koji vodi kroz tišinu i borove, nalazi se jedan od najstarijih manastira ovog kraja – Manastir Svetog Romana. Mesto koje ne traži reklamu, ali zna da pruži ono što modernom čoveku najviše fali: mir, smisao i prostor za dušu.
Ova svetinja, često zanemarena u vodičima, bila je vekovima utočište za one koji su tražili snagu u tišini, a i danas, posebno u jesen i pred zimu, prima poklonike, putnike i tihe hodočasnike koji više nemaju šta da pitaju – već žele da osete.
Ko je bio Sveti Roman?
Sveti Roman je bio grčki monah i iscelitelj, koji se u 9. veku povukao u šumske predele današnjeg Jastrepca i tu proveo godine u molitvi i podvigu. Po predanju, posedovao je dar da leči ljude i životinje, a narod ga je poštovao kao „onoga koji ništa ne traži, a svima daje“.
Možda vas zanima:
Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
NEVEROVATNO SRPSKO PREDANJE: Legenda o manastiru kod Niša u kome su žene živele pod muškim imenima da bi se spasile zuluma
Manastir u okolini Niša čuva vekovima staru legendu: Monahinje su se, prema predanju, oblačile u muške mantije i lažno predstavljale, a razlog je tragičan.
Možda vas zanima:
Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
NEVEROVATNO SRPSKO PREDANJE: Legenda o manastiru kod Niša u kome su žene živele pod muškim imenima da bi se spasile zuluma
Manastir u okolini Niša čuva vekovima staru legendu: Monahinje su se, prema predanju, oblačile u muške mantije i lažno predstavljale, a razlog je tragičan.
Možda vas zanima:
Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
NEVEROVATNO SRPSKO PREDANJE: Legenda o manastiru kod Niša u kome su žene živele pod muškim imenima da bi se spasile zuluma
Manastir u okolini Niša čuva vekovima staru legendu: Monahinje su se, prema predanju, oblačile u muške mantije i lažno predstavljale, a razlog je tragičan.
Njegovo telo počiva u manastiru, u kamenoj grobnici u crkvi, a vernici i danas dolaze da se poklone, dotaknu grob i u tišini zatraže pomoć. Kažu da Sveti Roman naročito pomaže onima koji boluju od duševnih nemira, neplodnosti, tihe tuge i strahova koje ni lekari ne razumeju.
Manastir ušuškan među borovima
Manastir je izgrađen u 14. veku, obnovljen više puta, ali je zadržao skromnost i tišinu svetinje. Nema raskoši, freske su jednostavne, ikonostas skroman, ali atmosfera – sabijena, sveta, i neverovatno lična.
Dovoljno je sesti na klupu ispod čempresa i ćutati nekoliko minuta. U jednom trenutku, počinjete da čujete ptice, vetar, vlastito disanje, a zatim – i ono što nosite iznutra.
Voda koja leči i tiha noćna služba
U manastirskom porti postoji izvor za koji se veruje da je lekovit, posebno za bolesti kože, kostiju i žene koje imaju problema sa zdravljem. Voda je hladna, čista, i pije se u tišini, bez komentara, jer se veruje da je „duhovna“.
Manastir je ženski, i monahinje su nenametljive, blage, uvek sa osmehom, ali retko sa mnogo reči. Liturgije su najlepše uveče, naročito u vreme posta i pred praznike, kada cela porta miriše na vosak, dim i smirenje.
Shutterstock
Kome je ovaj manastir „lek“?
– ljudima koji su duhovno umorni
– ženama koje traže tišinu i snagu
– onima koji imaju „tihu bol“ – u telu ili duši
– onima koji su izgubili veru, ali još uvek traže
– putnicima kojima je dosta buke i prepunih svetilišta
Kako doći
Manastir se nalazi kod Đunisa, između Aleksinca i Kruševca. Najbliži put vodi iz pravca Žitkovca, lokalnim putem. Ulaz je slobodan, ali se dolazak preporučuje bez najave, tiho i s poštovanjem. Najlepše vreme za posetu je jesen – kad lišće pada, a svetinja šušti zajedno sa šumom.
Mesto koje ne viče da dođeš – ali zna da ostaneš
Manastir Svetog Romana nije mesto gde dolaziš po odgovor. To je mesto gde odjednom znaš da ti odgovori ne trebaju. I zato, ljudi koji su ga jednom posetili, vraćaju mu se – ne da bi nešto novo čuli, već da bi ponovo bili u mestu gde su ćutali bez straha.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Komentari(0)