TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu

Jadranko Žugić

17:00

Kultura 0

Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.

bajlonijeva pijaca
Shutterstock

Priča o porodici Bajloni počinje sa Ignjatom Bajlonijem, češkim zanatlijom koji je 1855. godine stigao u Beograd. Iako je planirao emigraciju u Ameriku, zaočarao ga je izveštaj zeta који му је поручио: "Dolazi, nema bolje Amerike od Srbije". Bajloni je poslušao i stvorio trgovačku imperiju.

Pivara: Revolucija na Dorćolu

Bajlonijevi su se prvo bavili kožarskim zanatom, ali je Jakov Bajloni, Ignjatov sin, izučivši bačvarski zanat u Beču, prepoznao budućност u pivarstvu. Kupovinom "Male pivare" na Dorćolu (današnji Cetinjski distrikt), Bajlonijevi su započeli industrijsku revoluciju. Oni su ubrzo uveli parnu mašinu u proizvodnju i bili među prvima u Beogradu koji su koristili električnu energiju.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Bajlonijeva pivara je postala sinonim za kvalitet, osvajajući nagrade na svetskim izložbama, uključujući Pariz 1900. godine. Njihovo čuveno svetlo pivo "Prvenac" bilo je najpopularnije u Srbiji. U blizini pivare, porodica je isušila močvaru i 1927. godine otvorila Bajlonijevu pijacu, koja je bila prva velika veletrijska (kvantaška) pijaca u gradu.

Propast carstva i izgubljeni recept

Bajlonijevo carstvo, međutim, završilo је tragično. Nakon početka Drugog svetskog rata 1941. godine, porodica je bila primorana da napusti zemlju. Njihova imovina, uključujući i pivaru, je konfiskovana od strane komunističkih vlasti.

Pivara je, osim što je bila oštećena u ratu, kasnije integrisana u BIP. Iako je proizvodnja piva u zgradi trajala do 1989. godine, veruje se da je originalna, fino podešena receptura za čuveno pivo "Prvenac", koju je Jakov usavršio, zauvek izgubljena u ratnom vihoru i političkim promenama.

Bajlonijeva priča je svedočanstvo o tome kako je jedna porodica iz Češke izgradila modernu srpsku prestonicu, samo da bi joj istorija oduzela sve, ostavljajući za sobom samo naziv pijace i nostalgičnu priču.

vlasi

MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom

Kultura

20:00

24 oktobar, 2025

Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.

jelena anžujska

POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije

Kultura

18:00

24 oktobar, 2025

Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.

bajlonijeva pijaca

TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu

Kultura

17:00

24 oktobar, 2025

Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.

Geneks

TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'

Kultura

16:00

24 oktobar, 2025

Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.

Komentari(0)

Loading