Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
 
                                Na lokalitetu su u toku detaljna arheološka ispitivanja, za koja je sredstva obezbedilo Ministarstvo kulture Republike Srbije. Projekat sprovodi Muzej u Prijepolju, uz podršku Eparhije mileševske i lokalne samouprave.
– Dobili smo značajna sredstva za nastavak istraživanja koja su započeta prošle godine. Pronađeni pečat jasno ukazuje da je manastir posvećen Svetom Simeonu Mirotočivom, što je izuzetno otkriće za naš kraj i srpsku crkvenu istoriju – izjavio je direktor Muzeja u Prijepolju Zvonko Mandić za agenciju RINA.
                                                                                            
                                                
                                                                                                                                                    
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                     Rina
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            Rina
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Arheolog Tijana Pušica dodala je da su ovogodišnja iskopavanja potvrdila prethodno datovanje lokaliteta u 17. vek, ali i otkrila dodatne prostorije i predmete od velikog značaja.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                                                                                                                                
Možda vas zanima:
 
            Vražji kamen i sveti Prohor: Tajne reke Pčinje
U južnoj Srbiji, između planina Kozjaka i Rujna, izvire reka Pčinja – bistra i planinska, ali moćna u oblikovanju kraja kroz koji protiče. Od izvora na severnim padinama Rujna, pa sve do ušća u Vardar kod Starog Nagoričana u Severnoj Makedoniji, ona je vekovima bila oslonac života, put, ali i granica. Njene obale su dom legendama, manastirima i narodnim saborima koji i danas žive.
 
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
 
            Vražji kamen i sveti Prohor: Tajne reke Pčinje
U južnoj Srbiji, između planina Kozjaka i Rujna, izvire reka Pčinja – bistra i planinska, ali moćna u oblikovanju kraja kroz koji protiče. Od izvora na severnim padinama Rujna, pa sve do ušća u Vardar kod Starog Nagoričana u Severnoj Makedoniji, ona je vekovima bila oslonac života, put, ali i granica. Njene obale su dom legendama, manastirima i narodnim saborima koji i danas žive.
 
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
 
            Vražji kamen i sveti Prohor: Tajne reke Pčinje
U južnoj Srbiji, između planina Kozjaka i Rujna, izvire reka Pčinja – bistra i planinska, ali moćna u oblikovanju kraja kroz koji protiče. Od izvora na severnim padinama Rujna, pa sve do ušća u Vardar kod Starog Nagoričana u Severnoj Makedoniji, ona je vekovima bila oslonac života, put, ali i granica. Njene obale su dom legendama, manastirima i narodnim saborima koji i danas žive.
 
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
 
            Vražji kamen i sveti Prohor: Tajne reke Pčinje
U južnoj Srbiji, između planina Kozjaka i Rujna, izvire reka Pčinja – bistra i planinska, ali moćna u oblikovanju kraja kroz koji protiče. Od izvora na severnim padinama Rujna, pa sve do ušća u Vardar kod Starog Nagoričana u Severnoj Makedoniji, ona je vekovima bila oslonac života, put, ali i granica. Njene obale su dom legendama, manastirima i narodnim saborima koji i danas žive.
 
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
 Rina
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            Rina
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                                                                                                                                Možda vas zanima:
 
            Vražji kamen i sveti Prohor: Tajne reke Pčinje
U južnoj Srbiji, između planina Kozjaka i Rujna, izvire reka Pčinja – bistra i planinska, ali moćna u oblikovanju kraja kroz koji protiče. Od izvora na severnim padinama Rujna, pa sve do ušća u Vardar kod Starog Nagoričana u Severnoj Makedoniji, ona je vekovima bila oslonac života, put, ali i granica. Njene obale su dom legendama, manastirima i narodnim saborima koji i danas žive.
 
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
 
            Vražji kamen i sveti Prohor: Tajne reke Pčinje
U južnoj Srbiji, između planina Kozjaka i Rujna, izvire reka Pčinja – bistra i planinska, ali moćna u oblikovanju kraja kroz koji protiče. Od izvora na severnim padinama Rujna, pa sve do ušća u Vardar kod Starog Nagoričana u Severnoj Makedoniji, ona je vekovima bila oslonac života, put, ali i granica. Njene obale su dom legendama, manastirima i narodnim saborima koji i danas žive.
 
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
 
            Vražji kamen i sveti Prohor: Tajne reke Pčinje
U južnoj Srbiji, između planina Kozjaka i Rujna, izvire reka Pčinja – bistra i planinska, ali moćna u oblikovanju kraja kroz koji protiče. Od izvora na severnim padinama Rujna, pa sve do ušća u Vardar kod Starog Nagoričana u Severnoj Makedoniji, ona je vekovima bila oslonac života, put, ali i granica. Njene obale su dom legendama, manastirima i narodnim saborima koji i danas žive.
 
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
 
            Vražji kamen i sveti Prohor: Tajne reke Pčinje
U južnoj Srbiji, između planina Kozjaka i Rujna, izvire reka Pčinja – bistra i planinska, ali moćna u oblikovanju kraja kroz koji protiče. Od izvora na severnim padinama Rujna, pa sve do ušća u Vardar kod Starog Nagoričana u Severnoj Makedoniji, ona je vekovima bila oslonac života, put, ali i granica. Njene obale su dom legendama, manastirima i narodnim saborima koji i danas žive.
 
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
 
            Vražji kamen i sveti Prohor: Tajne reke Pčinje
U južnoj Srbiji, između planina Kozjaka i Rujna, izvire reka Pčinja – bistra i planinska, ali moćna u oblikovanju kraja kroz koji protiče. Od izvora na severnim padinama Rujna, pa sve do ušća u Vardar kod Starog Nagoričana u Severnoj Makedoniji, ona je vekovima bila oslonac života, put, ali i granica. Njene obale su dom legendama, manastirima i narodnim saborima koji i danas žive.
 
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Manastir su posetili i mitropolit mileševski Atanasije, predsednik opštine Prijepolje Drago Popadić i direktor Muzeja, koji su izrazili podršku nastavku istraživanja.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                – Drago mi je što sam bio ovde kada su ovo bile ruševine, a sada svedočim njegovoj obnovi. Pustinja više nije pustinja – rekao je Popadić.
                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                     Rina
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            Rina
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Radovi će biti nastavljeni i naredne godine, a cilj je da se ovo duhovno i kulturno blago u potpunosti istraži, zaštiti i predstavi javnosti.
 
            Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
 
            Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
 
            MILAN SEKULIĆ, GRADITELJ ZGRADA „ALBANIJE" I „POLITKE": Dao je trajni doprinos izgledu Beograda
Kolekcionar Milan Sekulić, pored toga što je Beogradu zaveštao najveću privatnu zbirku ikona, ostavio je veliki trag kao graditelj.
 
            Kad se kuća čisti metlom u krug: Zaboravljeni rituali iz srpskih sela koje niko više ne radi
Nekada je metla bila više od alata – njome se nije samo uklanjao prah, već i zlo, bolest i nevolja, ako se koristila u pravo vreme i na pravi način
 
            Zašto su Srbi nosili nož u čarapi: Narodna verovanja o zaštiti i snazi
Nož u čarapi nije bio znak nasilja, već amajlija, čuvar časti i tiha poruka – „spreman sam da se branim, ali ne i da napadam“
 
                 
             
            
Komentari(0)