Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
U srpskoj narodnoj tradiciji, dani pred Aranđelovdan (21. novembar) su vreme unutrašnjeg sabiranja. Ne priprema se samo slavska trpeza – priprema se duša, kuća i reč. Jer, kako se govorilo, „Sveti Arhanđel ne dolazi da bi te čuo kako pevaš, nego kako ćutiš kad treba“.
Sveti Arhangel Mihailo nije bio običan svetac. On je vojvoda Božje vojske, onaj koji je zbacio Lucifera s neba, simbol pravde, snage, tihe moći i istine koja ne traži aplauz.
Praznik koji se ne slavi „veselo“, već sabrano
Aranđelovdan je jedna od najvećih krsnih slava u Srba, ali za razliku od drugih, ne slavi se s muzikom, trubama i pesmom. U mnogim krajevima, domaćini koji slave ovog svetitelja ne zovu orkestar, ne igraju kolo i ne puštaju glasnu muziku, jer se veruje da Arhanđeo ne voli galamu – nego poštovanje.
Možda vas zanima:
Drugi dan Aranđelovdana: Kako se poštuje i obeležava dan koji se u pravoslavlju naziva "pohod"
U srpskoj tradiciji, drugi dan slave – pa i Aranđelovdana – zove se "pohod", "pritka" ili "patak". To je dan kada se u kuću ne dolazi zbog veselja, već zbog poštovanja i tihe čestitke
Tišina pre Aranđelovdana: Šta se u kući ne dira kad praznik dolazi sam
Sveti Arhangel Mihailo u srpskom narodu ne dolazi uz pesmu i veselje – već uz tišinu, poštovanje i red u kući. U danima pred praznik, ne viče se, ne raspravlja i ništa se iz doma ne iznosi bez potrebe
Možda vas zanima:
Drugi dan Aranđelovdana: Kako se poštuje i obeležava dan koji se u pravoslavlju naziva "pohod"
U srpskoj tradiciji, drugi dan slave – pa i Aranđelovdana – zove se "pohod", "pritka" ili "patak". To je dan kada se u kuću ne dolazi zbog veselja, već zbog poštovanja i tihe čestitke
Tišina pre Aranđelovdana: Šta se u kući ne dira kad praznik dolazi sam
Sveti Arhangel Mihailo u srpskom narodu ne dolazi uz pesmu i veselje – već uz tišinu, poštovanje i red u kući. U danima pred praznik, ne viče se, ne raspravlja i ništa se iz doma ne iznosi bez potrebe
Možda vas zanima:
Drugi dan Aranđelovdana: Kako se poštuje i obeležava dan koji se u pravoslavlju naziva "pohod"
U srpskoj tradiciji, drugi dan slave – pa i Aranđelovdana – zove se "pohod", "pritka" ili "patak". To je dan kada se u kuću ne dolazi zbog veselja, već zbog poštovanja i tihe čestitke
Tišina pre Aranđelovdana: Šta se u kući ne dira kad praznik dolazi sam
Sveti Arhangel Mihailo u srpskom narodu ne dolazi uz pesmu i veselje – već uz tišinu, poštovanje i red u kući. U danima pred praznik, ne viče se, ne raspravlja i ništa se iz doma ne iznosi bez potrebe
Uoči praznika, u kući se ćuti više nego što se govori, naročito uveče. Ne raspravlja se, ne viče i ne planira. Starije žene iz Pomoravlja i Šumadije i danas kažu:
„Pred Aranđelovdan pazi šta misliš – on sve čuje, i kad ne govoriš.“
„Ne prašta lako – ali čuva zauvek“
Za Svetog Arhanđela se kaže da ne prašta nepravdu, posebno onu učinjenu svesno. Ne zove se u pomoć kad je kasno – zove se na vreme, tiho, kad znaš da je istina na tvojoj strani.
Narod veruje da Arhangel Mihailo čuva dom, ali samo ako se u tom domu ne laže, ne krade i ne psuje praznik. Zato se pred njegov dan:
– ne spominju stare svađe
– ne iznose loše reči iz kuće
– ne kritikuju ukućani naglas
– ne pozajmljuje ništa – jer se kaže da „šta izneseš pred Aranđela, neće ti se vratiti“
Tiha priprema za praznik
Dani pred Aranđelovdan su i duhovna priprema za zimu. Često je to prvi veći praznik koji se dočekuje u zatvorenoj kući, kraj peći, s mirisom masti, luka i slavskog kolača. Sve je manje sunca, a više tišine.
U tom ritmu se i sprema – kolač se mesi bez žurbe, žito se kuva uveče, uz molitvu, a sveća se ne pali samo za slavlje – već za svetlost pred sneg.
U nekim krajevima se posipa bosiljak po kućnom pragu, da se Aranđeo „ne saplete o našu zaboravnost“.
Narodna molitva Arhangelu
U selima se i danas pred spavanje uoči praznika izgovara tiha molitva, poznata još iz 19. veka:
„Sveti Aranđele, vojvodo nebeski, sačuvaj kuću moju od zla spolja, od nemira iznutra, i od reči koje ne treba reći. Budi straža na pragu, ruka nad glavom, i istina u srcu.“
Ne tražiš njega – on dođe kad treba
U narodnoj svesti, Arhanđel Mihailo ne poziva na veselje, već na budnost. Zato se kaže da ne valja biti bez savesti pred njegov praznik – jer dok drugi svetitelji miluju, on presuđuje.
I zato ljudi koji ga poštuju, znaju: „Ne zovi ga ako lažeš. Ne boj se ako ćutiš.“
Jer Aranđeo ne ide s pesmom – on dolazi sa istinom.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Komentari(0)