Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Pre nego što su sijalice počele da svetle na prekidač, srpski domovi su se u novembru osvetljavali drugačije. Svetlo se palilo ručno, s namerom, sa značenjem. Kandilo pred ikonom, oganj u šporetu, petrolejska lampa na stolu, vatra u peći – sve su to bile domaće zvezde, prve koje su zasijale kad padne mrak.
Danas, kada jednim klikom preplavimo sobu veštačkim svetlom, retko se sećamo vremena kada je svetlost mirisala na ulje, drvo i tihu molitvu.
Ognjište – srce kuće i prvo svetlo zime
U kući bez struje, ognjište je bilo prvo što se palilo čim sunce zađe. Vatra nije služila samo za grejanje i kuvanje – ona je bila centar doma, duhovno središte porodice, mesto gde se sedelo, ćutalo i ponekad – pričalo najvažnije.
Možda vas zanima:
Da li znate šta treba da uradite sa svećama nakon venčanja? Mnogi ih bacaju a ne znaju da čine grešku, evo kad mogu pomoći mladencima
Kako ističe ruski jeromonah Serafim (Kalugin), ove sveće su porodična svetinja i imaju poseban značaj
Sveštenik Aleksandar poslao važnu poruku: Kada palite sveće, molim vas uradite OVO - tako se ŠTITITE od ZLA
Sveštenik Aleksandar Praščević dobro je znan našem narodu po važnim savetima koje nesebično daje na svojim nalozima, a sada je poručio i nešto o čemu bi valjalo svi dobro da razmisle.
Možda vas zanima:
Da li znate šta treba da uradite sa svećama nakon venčanja? Mnogi ih bacaju a ne znaju da čine grešku, evo kad mogu pomoći mladencima
Kako ističe ruski jeromonah Serafim (Kalugin), ove sveće su porodična svetinja i imaju poseban značaj
Sveštenik Aleksandar poslao važnu poruku: Kada palite sveće, molim vas uradite OVO - tako se ŠTITITE od ZLA
Sveštenik Aleksandar Praščević dobro je znan našem narodu po važnim savetima koje nesebično daje na svojim nalozima, a sada je poručio i nešto o čemu bi valjalo svi dobro da razmisle.
Možda vas zanima:
Da li znate šta treba da uradite sa svećama nakon venčanja? Mnogi ih bacaju a ne znaju da čine grešku, evo kad mogu pomoći mladencima
Kako ističe ruski jeromonah Serafim (Kalugin), ove sveće su porodična svetinja i imaju poseban značaj
Sveštenik Aleksandar poslao važnu poruku: Kada palite sveće, molim vas uradite OVO - tako se ŠTITITE od ZLA
Sveštenik Aleksandar Praščević dobro je znan našem narodu po važnim savetima koje nesebično daje na svojim nalozima, a sada je poručio i nešto o čemu bi valjalo svi dobro da razmisle.
U nekim krajevima, domaćin bi pre loženja izgovorio tiho:
„U oganj nek uđe mir, a iz njega da izađe toplina.“
Vatra se nikad nije palila s ljutnjom, niti gasila vodom. Pokrivala se pepelom da bi tinjala do jutra – kao nada, kao sigurnost.
Kandilo – svetlo koje „vidi i kad je ugašeno“
Kandilo pred ikonom palilo se u sumrak, naročito u dane posta, praznika ili kada se „nešto oseća u kući“. Ulje se dolivalo tiho, fitilj se nameštao s poštovanjem, a plamen se palio ne šibicom – već šapatom.
Stariji su govorili da kandilo vidi srce, da „ne gori za svetlost, već za sećanje“. U mnogim kućama se i danas pamti:
„Kad kandilo treperi bez vetra – neko nas sanja.“
Petrolejka – svetlo reči
Petrolejska lampa bila je pratioc dugih novembarskih večeri. Uz nju se čitalo, pilo mleko, učilo, pisala pisma. Nije obasjavala celu kuću – samo sto, papir i lice. I to je bilo dovoljno.
Deca su je zvala „lampa koja priča“, jer se pored nje uvek neko prisećao, govorio, govorio tiše nego danju.
Zašto se tada svetlost više poštovala
U mraku sela, svaka svetlost imala je značenje. Nije se gasila bez razloga. Kad bi neko upalio svetlo – znalo se da nije sam. Kad bi se kandilo ugasilo bez dodira – govorilo se da „Bog javlja“.
Uoči Aranđelovdana, domaćice su palile kandilo i pre večere, a deca su znala da ne viču, ne trče i ne „nose senku preko plamena“. Verovalo se da svetlost „pamti“, i da se ne valja šaliti s njom.
Zvezde iz kuće
Zato se govorilo da su zvezde na nebu za putnike, a zvezde u kući za dušu. Svako svetlo imalo je svoje mesto i svoje vreme. I kad bi se pogasilo sve – samo bi tinjalo ognjište, kao poslednji znak da je neko budan, neko budno ćuti, neko čuva dom.
Možda danas više ne palimo kandilo svake večeri, ali vredi se setiti: kad svetlo gori sa namerom – ne samo da osvetljava prostor, već i greje smisao.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Komentari(0)