Govor duvanja na Pešterskoj visoravni: Kako su pastiri komunicirali zvižducima na vetru
Na prostranstvima Pešterske visoravni, gde se reči gube u vetru, pastiri su razvili poseban način komunikacije – kroz zvižduke. Ovaj gotovo zaboravljeni običaj nazivan „govor duva“ bio je deo svakodnevice stočara koji su provodili dane na otvorenom, daleko jedni od drugih.

Pešter nije samo najhladniji kraj Srbije, već i prostor gde se vekovima razvijala jedinstvena pastirska kultura. Među brojnim običajima koji su se zadržali među stočarima, jedan se posebno izdvaja po svojoj neobičnosti – zviždanje kao jezik.
Ovaj oblik komunikacije, poznat pod lokalnim nazivom „duvanje“ ili „govor duva“, koristili su pastiri da bi jedni drugima prenosili poruke preko velikih razdaljina, posebno kada bi se izgubila vidljivost ili kada bi se stada udaljila.
Kako je izgledao „govor duvanja“?
Možda vas zanima:

Pevanje pred vetar: Kako su pastiri sa Stare planine prizivali promenu vremena pesmom u zoru
Na grebenima iznad Kalne i Vrtovca, pastiri su u zoru pevali ka vetru – tiho, jednostavno, gotovo obredno. Verovalo se da pesma može da prizove sunce, odagna kišu ili umiri stado.

Tradicionalno "ženidbeno pevanje" u selima Peštera: Običaj koji odoleva vremenu
Skriveni rituali Pešterske visoravni otkrivaju jedinstvene svadbene pesme koje se izvode samo u posebnim prilikama.
Možda vas zanima:

Pevanje pred vetar: Kako su pastiri sa Stare planine prizivali promenu vremena pesmom u zoru
Na grebenima iznad Kalne i Vrtovca, pastiri su u zoru pevali ka vetru – tiho, jednostavno, gotovo obredno. Verovalo se da pesma može da prizove sunce, odagna kišu ili umiri stado.

Tradicionalno "ženidbeno pevanje" u selima Peštera: Običaj koji odoleva vremenu
Skriveni rituali Pešterske visoravni otkrivaju jedinstvene svadbene pesme koje se izvode samo u posebnim prilikama.
Možda vas zanima:

Pevanje pred vetar: Kako su pastiri sa Stare planine prizivali promenu vremena pesmom u zoru
Na grebenima iznad Kalne i Vrtovca, pastiri su u zoru pevali ka vetru – tiho, jednostavno, gotovo obredno. Verovalo se da pesma može da prizove sunce, odagna kišu ili umiri stado.

Tradicionalno "ženidbeno pevanje" u selima Peštera: Običaj koji odoleva vremenu
Skriveni rituali Pešterske visoravni otkrivaju jedinstvene svadbene pesme koje se izvode samo u posebnim prilikama.
Zvižduci su bili artikulisani i razrađeni – svaki je imao značenje:
- jedan kratak – „sve je u redu“
- dva u razmaku – „ide vuk“
- tri kratka – „dođi brzo“
jedan dugi – pozdrav ili znak za kraj dana
Uz zvižduk su često korišćeni i pokreti rukom ili štapom, ali su u uslovima vetra i magle, upravo zvižduci bili najpouzdaniji oblik „govora“. Zvuk bi se prostirao kilometrima zahvaljujući otvorenom terenu i tišini planinske visoravni.
Znanje koje se nije zapisivalo
Ova veština se učila usmeno, od dede ili oca, najčešće tokom leta na katunima. Svako domaćinstvo imalo je male razlike u „rečniku“, ali su se osnovni signali podudarali. Deca su kroz igru učila da razlikuju zvižduke i da šalju poruke.
U nekim selima Peštera, kao što su Karajukića Bunari i Ugao, još uvek postoje stariji ljudi koji se sećaju ovog načina komunikacije. Danas se više ne koristi, ali živi u sećanjima i pričama, kao primer prilagođavanja čoveka prirodi i uslovima sredine.
Postoji li sličnost sa drugim jezicima zvižduka?
Zanimljivo je da slični jezici zvižduka postoje u Turskoj (Kuşköy), Grčkoj, pa čak i u Latinskoj Americi. To pokazuje da je ovakva forma komunikacije univerzalna potreba ljudi u specifičnim geografskim uslovima.
Ipak, govor duva s Peštera ima svoju lokalnu, kulturnu specifičnost, vezanu za život stočara, odnos prema prirodi i specifičnu akustiku ovog dela Srbije.
Vreme da se sačuva od zaborava
Iako više nije funkcionalan, govor duva ima veliki potencijal kao kulturna baština. Postoje inicijative da se u okviru manifestacija na Pešteru naprave radionice i demonstracije, kako bi mlađe generacije upoznale ovaj oblik neverbalnog govora.
U eri pametnih telefona i digitalnih poruka, možda je baš jedan stari zvižduk ono što nas podseća kako su ljudi komunicirali sa vetrom – i jedni s drugima – u tišini Peštera

Tri knjige koje bi, prema veštačkoj inteligenciji, svako treba da pročita barem jednom u životu
U sve digitalizovanijem svetu, veštačka inteligencija (VI) menja način na koji pristupamo i konzumiramo znanje, uključujući i kada su u pitanju knjige.

POGLEDAJTE SVOJU DECU I VIDEĆETE 3 znaka prokletstva predaka
Monah Arsenije iz manastira Ribnica otvoreno govori o duhovnoj realnosti porodičnog prokletstva, Luciferovim zamkama i smirenju kao jedinom putu ka Hristu.

Hitler ga dočekao uz najveće počasti, Tito mu zabranio povratak u zemlju: Bio najomraženiji knez, do smrti čeznuo za Jugoslavijom
Knez Pavle Karađorđević rođen je 15. aprila 1893. godine u Sankt Peterburgu.

Naši preci ovo drvo nikada nisu sadili blizu kuće: Razlog je veoma važan, evo o čemu se radi
Da li imate smokvu u svom dvorištu?

Prvi muž Olivere Marković ostavio je neizbrisiv trag: Do smrti je nosila njegovo prezime, čak i nakon udaje za drugoga
Na današnji dan 2011. godine preminula je legendarna glumica Olivera Marković, umetnica koja je ostavila neizbrisiv trag u istoriji srpskog pozorišta i filma.
Komentari(0)