Biljana i Miloš tri meseca spremali svadbu, a jedna stvar im najteže pala: Sezona velikih srpskih veselja u punom jeku - dok ne kažu "da" mladenci imaju pune ruke posla
Duboko smo zakoračili u sezonu jesenjih svadbi, a kako kažu brojni mladenci, danas je organizacija venčanja znatno zahtevnija nego ranije. Upravo venčani Biljana i Miloš Radovanović iz Ljubića kažu da je sama organizacija složena, jer je potrebno uskladiti tradicionalno i moderno.
- Generalno mi, na našem primeru, za svoju svadbu smo radili praktično tri meseca, za samu organizaciju, dakle tri meseca za taj jedan dan. Mogu slobodno da kažem da je bilo dosta izazova, morali smo da angažujemo dosta ljudi kako bi to sve izgledalo sa merom i ukusom. Bilo je potrebno da spojimo jedan tradicionalni koncept svadbe kakav je nekada bio, a opet moderno. To znači crkveno venčanje, građansko venčanje, takođe da damo jednu modernu notu tom venčanju, tako da je bilo dosta zahtevno”, rekao je mladoženja Miloš za RINU.
Cene svega, od restorana, preko venčanice do dekoracije su znatno skočile, pa se to odražava i na debljinu koverte koju gosti mladencima nose kao poklon.
Kao najzahtevniji deo priprema Radovanovići izdvajaju usklađivanje termina svečane sale sa kvalitetnim bendom, jer upravo od toga zavisi dobar provod gostiju.
Možda vas zanima:
NIJE SAMO BELA ZABRANJENA: Ovo izbegavajte na tuđem venčanju
Kada idete na nečije venčanje, postoji određen kodeks oblačenja koji bi trebalo da ispoštujete.
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
Možda vas zanima:
NIJE SAMO BELA ZABRANJENA: Ovo izbegavajte na tuđem venčanju
Kada idete na nečije venčanje, postoji određen kodeks oblačenja koji bi trebalo da ispoštujete.
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
Možda vas zanima:
NIJE SAMO BELA ZABRANJENA: Ovo izbegavajte na tuđem venčanju
Kada idete na nečije venčanje, postoji određen kodeks oblačenja koji bi trebalo da ispoštujete.
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
- Ukrašavanje, odnosno dekoracija dvorišta i svega ostalog da bude po meri i ukusu, da se ne pretera, iziskivalo je dosta vremena i truda, pomoć ljudi, najviše su pomogli prijatelji i porodica. Trebalo je smisliti neki koncept da to sve izgleda s merom, ništa preterano, otmeno, sa stilom i ukusom. Najviše sam brinula o tome kako će sve to na kraju izgledati, da ne bude previše kičasto, šareno, da ne bude preterano. Važno je bilo da se uklopi u ambijent i prirodu, međutim na kraju je sve dobilo smisao i notu baš onakvu kakvu smo želeli”, rekla je mlada Biljana.
Naravno, prava srpska svadba ne može da prođe bez domaćina, bilo da je to brat, stric, otac ili ujak. U porodici Radovanović, ta čast pripala je bratu Mirku.
- Ništa lepše od toga nego kad se brat ženi, ali za dobru svadbu važna je i dobra organizacija. Najzahtevnije je bilo da tradicionalno dočekamo goste, a sa druge strane da budemo u trendu. Da gostima bude lepo, prijatno i da uživaju, to je bio moj zadatak”, rekao je Mirko.
Na pitanje kako se mladoženja snalazi u novoj ulozi, brat domaćin je kroz osmeh odgovorio:
- Brat se snalazi fino, sve ide kako treba i ne sumnjam da će biti tako i u budućnosti.”
Jesenje svadbe u Čačku pokazuju da se mladenci sve više trude da tradiciju obogate modernim detaljima, stvarajući poseban dan po svojoj meri. Uprkos izazovima organizacije, ljubav, zajedništvo i podrška porodice ostaju ključ uspešnog slavlja.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)