Biljana i Miloš tri meseca spremali svadbu, a jedna stvar im najteže pala: Sezona velikih srpskih veselja u punom jeku - dok ne kažu "da" mladenci imaju pune ruke posla
Duboko smo zakoračili u sezonu jesenjih svadbi, a kako kažu brojni mladenci, danas je organizacija venčanja znatno zahtevnija nego ranije. Upravo venčani Biljana i Miloš Radovanović iz Ljubića kažu da je sama organizacija složena, jer je potrebno uskladiti tradicionalno i moderno.
- Generalno mi, na našem primeru, za svoju svadbu smo radili praktično tri meseca, za samu organizaciju, dakle tri meseca za taj jedan dan. Mogu slobodno da kažem da je bilo dosta izazova, morali smo da angažujemo dosta ljudi kako bi to sve izgledalo sa merom i ukusom. Bilo je potrebno da spojimo jedan tradicionalni koncept svadbe kakav je nekada bio, a opet moderno. To znači crkveno venčanje, građansko venčanje, takođe da damo jednu modernu notu tom venčanju, tako da je bilo dosta zahtevno”, rekao je mladoženja Miloš za RINU.
Cene svega, od restorana, preko venčanice do dekoracije su znatno skočile, pa se to odražava i na debljinu koverte koju gosti mladencima nose kao poklon.
Kao najzahtevniji deo priprema Radovanovići izdvajaju usklađivanje termina svečane sale sa kvalitetnim bendom, jer upravo od toga zavisi dobar provod gostiju.
Možda vas zanima:
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
Nijedan sin me nije zvao na svadbu: Majka im mozak isprala, zgadila bi im se kad bi znali s kim je bila i šta je radila
Adil je imao težak život, ali mu najveći bol zadaju sinovi koji ga ni na svadbu nisu zvali
Možda vas zanima:
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
Nijedan sin me nije zvao na svadbu: Majka im mozak isprala, zgadila bi im se kad bi znali s kim je bila i šta je radila
Adil je imao težak život, ali mu najveći bol zadaju sinovi koji ga ni na svadbu nisu zvali
Možda vas zanima:
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
Nijedan sin me nije zvao na svadbu: Majka im mozak isprala, zgadila bi im se kad bi znali s kim je bila i šta je radila
Adil je imao težak život, ali mu najveći bol zadaju sinovi koji ga ni na svadbu nisu zvali
- Ukrašavanje, odnosno dekoracija dvorišta i svega ostalog da bude po meri i ukusu, da se ne pretera, iziskivalo je dosta vremena i truda, pomoć ljudi, najviše su pomogli prijatelji i porodica. Trebalo je smisliti neki koncept da to sve izgleda s merom, ništa preterano, otmeno, sa stilom i ukusom. Najviše sam brinula o tome kako će sve to na kraju izgledati, da ne bude previše kičasto, šareno, da ne bude preterano. Važno je bilo da se uklopi u ambijent i prirodu, međutim na kraju je sve dobilo smisao i notu baš onakvu kakvu smo želeli”, rekla je mlada Biljana.
Naravno, prava srpska svadba ne može da prođe bez domaćina, bilo da je to brat, stric, otac ili ujak. U porodici Radovanović, ta čast pripala je bratu Mirku.
- Ništa lepše od toga nego kad se brat ženi, ali za dobru svadbu važna je i dobra organizacija. Najzahtevnije je bilo da tradicionalno dočekamo goste, a sa druge strane da budemo u trendu. Da gostima bude lepo, prijatno i da uživaju, to je bio moj zadatak”, rekao je Mirko.
Na pitanje kako se mladoženja snalazi u novoj ulozi, brat domaćin je kroz osmeh odgovorio:
- Brat se snalazi fino, sve ide kako treba i ne sumnjam da će biti tako i u budućnosti.”
Jesenje svadbe u Čačku pokazuju da se mladenci sve više trude da tradiciju obogate modernim detaljima, stvarajući poseban dan po svojoj meri. Uprkos izazovima organizacije, ljubav, zajedništvo i podrška porodice ostaju ključ uspešnog slavlja.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Zašto se ognjište nije gasilo ni leti: Tajna plamena koji čuva kuću i dušu
Ognjište u staroj srpskoj kući bilo je više od mesta za vatru – bilo je srce doma, molitva predaka i tiha zaštita od svakog zla
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
Komentari(0)