Skriveni rituali Pešterske visoravni otkrivaju jedinstvene svadbene pesme koje se izvode samo u posebnim prilikama.
U zabačenim selima Pešterske visoravni, i danas se neguje običaj "ženidbenog pevanja" – specifičan oblik muzičkog izraza koji prati svadbene ceremonije. Ovaj običaj, iako retko dokumentovan, predstavlja dragoceni deo kulturne baštine ovog kraja.
Pešterska visoravan i njeni običaji
Pešterska visoravan, smeštena na jugozapadu Srbije, poznata je po svojoj surovoj klimi i izolovanim selima. Uprkos teškim uslovima, stanovnici su uspeli da sačuvaju bogatu tradiciju i običaje, među kojima se ističe "ženidbeno pevanje".
Možda vas zanima:
MISTERIJA PRVE GODINE: Zašto se u narodu verovalo da mladi par ne sme da sedi na istoj stolici i šta to znači za njihovu sreću
Brak je u srpskoj tradiciji bio pun simbolike, a posebno su važila pravila u prvoj godini zajedničkog života. Otkrivamo jedan od najčudnijih običaja: zašto su mladenci morali da izbegavaju sedenje na istoj stolici i kako je ovo pravilo služilo kao zaštita od zlih očiju i uroka.
STARI OBIČAJ „ZELENIH SVADBI“: Zašto su se mladi u nekim krajevima Srbije venčavali isključivo na livadi?
„Zelene svadbe“ bile su stari običaj u mnogim ruralnim krajevima Srbije, gde su mladi parovi birali da se venčaju pod otvorenim nebom, najčešće na livadama ili proplancima. Ovaj običaj imao je duboku simboliku povezanu sa plodnošću, obnovom života i harmonijom sa prirodom.
Možda vas zanima:
MISTERIJA PRVE GODINE: Zašto se u narodu verovalo da mladi par ne sme da sedi na istoj stolici i šta to znači za njihovu sreću
Brak je u srpskoj tradiciji bio pun simbolike, a posebno su važila pravila u prvoj godini zajedničkog života. Otkrivamo jedan od najčudnijih običaja: zašto su mladenci morali da izbegavaju sedenje na istoj stolici i kako je ovo pravilo služilo kao zaštita od zlih očiju i uroka.
STARI OBIČAJ „ZELENIH SVADBI“: Zašto su se mladi u nekim krajevima Srbije venčavali isključivo na livadi?
„Zelene svadbe“ bile su stari običaj u mnogim ruralnim krajevima Srbije, gde su mladi parovi birali da se venčaju pod otvorenim nebom, najčešće na livadama ili proplancima. Ovaj običaj imao je duboku simboliku povezanu sa plodnošću, obnovom života i harmonijom sa prirodom.
Možda vas zanima:
MISTERIJA PRVE GODINE: Zašto se u narodu verovalo da mladi par ne sme da sedi na istoj stolici i šta to znači za njihovu sreću
Brak je u srpskoj tradiciji bio pun simbolike, a posebno su važila pravila u prvoj godini zajedničkog života. Otkrivamo jedan od najčudnijih običaja: zašto su mladenci morali da izbegavaju sedenje na istoj stolici i kako je ovo pravilo služilo kao zaštita od zlih očiju i uroka.
STARI OBIČAJ „ZELENIH SVADBI“: Zašto su se mladi u nekim krajevima Srbije venčavali isključivo na livadi?
„Zelene svadbe“ bile su stari običaj u mnogim ruralnim krajevima Srbije, gde su mladi parovi birali da se venčaju pod otvorenim nebom, najčešće na livadama ili proplancima. Ovaj običaj imao je duboku simboliku povezanu sa plodnošću, obnovom života i harmonijom sa prirodom.
Karakteristike "ženidbenog pevanja"
Ovo pevanje karakterišu specifične melodije i tekstovi koji se prenose s kolena na koleno. Pesme su često improvizovane, prilagođene mladoženji i mladi, a izvode se u pratnji tradicionalnih instrumenata poput šargije i frule.
Uloga u svadbenim ceremonijama
"Ženidbeno pevanje" ima centralnu ulogu tokom svadbenih svečanosti. Pesme prate različite delove ceremonije, od dolaska mladoženje u dom mlade, preko čina venčanja, do veselja koje traje do kasno u noć.
Očuvanje običaja
Iako savremeni trendovi polako potiskuju tradicionalne običaje, stanovnici Peštera ulažu napore da sačuvaju "ženidbeno pevanje". Organizuju se lokalne manifestacije i radionice kako bi mlađe generacije naučile i nastavile ovu jedinstvenu tradiciju.
"Ženidbeno pevanje" u selima Pešterske visoravni predstavlja dragoceni segment nematerijalne kulturne baštine Srbije. Njegovo očuvanje i promocija doprinose bogatstvu i raznovrsnosti kulturnog identiteta ovog područja.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
Komentari(0)