Skriveni rituali Pešterske visoravni otkrivaju jedinstvene svadbene pesme koje se izvode samo u posebnim prilikama.
U zabačenim selima Pešterske visoravni, i danas se neguje običaj "ženidbenog pevanja" – specifičan oblik muzičkog izraza koji prati svadbene ceremonije. Ovaj običaj, iako retko dokumentovan, predstavlja dragoceni deo kulturne baštine ovog kraja.
Pešterska visoravan i njeni običaji
Pešterska visoravan, smeštena na jugozapadu Srbije, poznata je po svojoj surovoj klimi i izolovanim selima. Uprkos teškim uslovima, stanovnici su uspeli da sačuvaju bogatu tradiciju i običaje, među kojima se ističe "ženidbeno pevanje".
Možda vas zanima:
STARI OBIČAJ „ZELENIH SVADBI“: Zašto su se mladi u nekim krajevima Srbije venčavali isključivo na livadi?
„Zelene svadbe“ bile su stari običaj u mnogim ruralnim krajevima Srbije, gde su mladi parovi birali da se venčaju pod otvorenim nebom, najčešće na livadama ili proplancima. Ovaj običaj imao je duboku simboliku povezanu sa plodnošću, obnovom života i harmonijom sa prirodom.
Letnje svadbe i simbolika vetra: Kad vetar duva oko mladih, narod zna da nešto "govori"
U srpskoj tradiciji, svadbe u leto nisu samo vreme veselja – već i vreme kada priroda učestvuje, a vetar se smatra znakom
Možda vas zanima:
STARI OBIČAJ „ZELENIH SVADBI“: Zašto su se mladi u nekim krajevima Srbije venčavali isključivo na livadi?
„Zelene svadbe“ bile su stari običaj u mnogim ruralnim krajevima Srbije, gde su mladi parovi birali da se venčaju pod otvorenim nebom, najčešće na livadama ili proplancima. Ovaj običaj imao je duboku simboliku povezanu sa plodnošću, obnovom života i harmonijom sa prirodom.
Letnje svadbe i simbolika vetra: Kad vetar duva oko mladih, narod zna da nešto "govori"
U srpskoj tradiciji, svadbe u leto nisu samo vreme veselja – već i vreme kada priroda učestvuje, a vetar se smatra znakom
Možda vas zanima:
STARI OBIČAJ „ZELENIH SVADBI“: Zašto su se mladi u nekim krajevima Srbije venčavali isključivo na livadi?
„Zelene svadbe“ bile su stari običaj u mnogim ruralnim krajevima Srbije, gde su mladi parovi birali da se venčaju pod otvorenim nebom, najčešće na livadama ili proplancima. Ovaj običaj imao je duboku simboliku povezanu sa plodnošću, obnovom života i harmonijom sa prirodom.
Letnje svadbe i simbolika vetra: Kad vetar duva oko mladih, narod zna da nešto "govori"
U srpskoj tradiciji, svadbe u leto nisu samo vreme veselja – već i vreme kada priroda učestvuje, a vetar se smatra znakom
Karakteristike "ženidbenog pevanja"
Ovo pevanje karakterišu specifične melodije i tekstovi koji se prenose s kolena na koleno. Pesme su često improvizovane, prilagođene mladoženji i mladi, a izvode se u pratnji tradicionalnih instrumenata poput šargije i frule.
Uloga u svadbenim ceremonijama
"Ženidbeno pevanje" ima centralnu ulogu tokom svadbenih svečanosti. Pesme prate različite delove ceremonije, od dolaska mladoženje u dom mlade, preko čina venčanja, do veselja koje traje do kasno u noć.
Očuvanje običaja
Iako savremeni trendovi polako potiskuju tradicionalne običaje, stanovnici Peštera ulažu napore da sačuvaju "ženidbeno pevanje". Organizuju se lokalne manifestacije i radionice kako bi mlađe generacije naučile i nastavile ovu jedinstvenu tradiciju.
"Ženidbeno pevanje" u selima Pešterske visoravni predstavlja dragoceni segment nematerijalne kulturne baštine Srbije. Njegovo očuvanje i promocija doprinose bogatstvu i raznovrsnosti kulturnog identiteta ovog područja.
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
MILAN SEKULIĆ, GRADITELJ ZGRADA „ALBANIJE" I „POLITKE": Dao je trajni doprinos izgledu Beograda
Kolekcionar Milan Sekulić, pored toga što je Beogradu zaveštao najveću privatnu zbirku ikona, ostavio je veliki trag kao graditelj.
Kad se kuća čisti metlom u krug: Zaboravljeni rituali iz srpskih sela koje niko više ne radi
Nekada je metla bila više od alata – njome se nije samo uklanjao prah, već i zlo, bolest i nevolja, ako se koristila u pravo vreme i na pravi način
Komentari(0)