Letnje svadbe i simbolika vetra: Kad vetar duva oko mladih, narod zna da nešto "govori"
U srpskoj tradiciji, svadbe u leto nisu samo vreme veselja – već i vreme kada priroda učestvuje, a vetar se smatra znakom

"Ako vetar zaigra veo, neka se ćuti i gleda – to je poruka.” Letnje svadbe, naročito u julu i avgustu, bile su u srpskoj tradiciji posebno značajne – jer se verovalo da se tada “otvara leto za novo.” U tom periodu, svadbeni običaji nisu zavisili samo od ljudi – već i od prirode. A vetar je imao posebno mesto: ako se pojavi iznenada, ako prođe ispod stola, ako podigne veo – nije slučajnost, već znak.
Vetar kao “svedok” venčanja
U selima zapadne Srbije, posebno oko Valjeva i Gučeva, veruje se da vetar koji duva oko mlade dok stoji ispred crkve znači da je neko “iz senke” došao da je vidi poslednji put – neko koga nema više među živima, ali ko želi da je isprati. Ako vetar okrene veo prema mladoženji – brak će biti skladan. Ako ga skroz podigne – "neko se još nije oprostio".
Možda vas zanima:

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove

Zašto se ne kupa u reci posle Velike Gospojine? Narodno upozorenje koje traje vekovima
U Srbiji postoji verovanje da voda posle 28. avgusta “uzima”, a ne leči – i da reka tada postaje hladna ne po temperaturi, već po duhu
Možda vas zanima:

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove

Zašto se ne kupa u reci posle Velike Gospojine? Narodno upozorenje koje traje vekovima
U Srbiji postoji verovanje da voda posle 28. avgusta “uzima”, a ne leči – i da reka tada postaje hladna ne po temperaturi, već po duhu
Možda vas zanima:

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove

Zašto se ne kupa u reci posle Velike Gospojine? Narodno upozorenje koje traje vekovima
U Srbiji postoji verovanje da voda posle 28. avgusta “uzima”, a ne leči – i da reka tada postaje hladna ne po temperaturi, već po duhu
Ako vetar duva kroz svadbeni sto
U Timočkoj Krajini postoji običaj da se pažljivo prati kada vetar “uđe” pod svadbeni sto. Ako tad zaljulja stolnjak – neko će u toj kući brzo dobiti dete. Ako samo podigne ivicu – biće putovanja. Ako vetar sruši čašu – domaćin se mora “ispovediti”.
Vetar i nošenje darova
Poseban znak je ako vetar zaustavi kola ili povuče maramu s darovima – veruje se da duh prirode traži svoj deo. Zato se u nekim selima darovi ostavljaju i pod drvo, ili se u torbu dodaje simbolički poklon “za onog ko nije pozvan”.
Letnje svadbe se planiraju i po mesečevim danima
- Svadbe se ne prave na “mlad mesec” – da ne bude “povratka u kuću”
- Ako je dan “hladno miran” – brak će biti dug i tih
- Ako se uveče pojavi vetar pred ponoć – “neko se zaljubio u mladinu senku”
Vetar kao potvrda – ili izazov
U narodnoj svesti, vetar nije neprijatelj ni slučaj. On dolazi da pomeri ono što se zateklo – i da najavi ono što ide. Zato se tokom svadbe ne peva kad dune – tada se čeka da prođe. Jer možda nije vetar – već pozdrav nekog ko zna šta ljubav znači.

Letnje svadbe i simbolika vetra: Kad vetar duva oko mladih, narod zna da nešto "govori"
U srpskoj tradiciji, svadbe u leto nisu samo vreme veselja – već i vreme kada priroda učestvuje, a vetar se smatra znakom

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove

Noć pred Ilindan: Zašto se tada ne spava pod otvorenim nebom?
Srpsko verovanje kaže da uoči Svetog Ilije nebo ne prašta, a san pod zvezdama može doneti nemir

Zašto se ne kupa u reci posle Velike Gospojine? Narodno upozorenje koje traje vekovima
U Srbiji postoji verovanje da voda posle 28. avgusta “uzima”, a ne leči – i da reka tada postaje hladna ne po temperaturi, već po duhu

“U petak ne pravi dug”: Narodna zabrana koja štiti od siromaštva i nesreće
Zašto se u srpskoj tradiciji petak smatra danom kada ne valja ni tražiti, ni pozajmljivati, ni uzimati novac
Komentari(0)