Zašto se nekada govorilo da ne valja jesti iz okrnjenog tanjira: Narodno verovanje koje krije više od praznoverja
Na srpskoj trpezi tanjir nije bio samo za jelo – već i ogledalo kućnog reda, zdravlja i duhovnog blagostanja
U gotovo svakom srpskom domaćinstvu starije generacije ponavljale su isto upozorenje:
„Ne jedi iz okrnjenog tanjira – sirotinja će ti ući u kuću.“
Za neke to je bila obična dosetka, za druge praznoverje, ali u dubini narodne svesti, ovo pravilo je imalo ozbiljnu poruku. Jer trpeza u srpskoj kući nije služila samo za obed – ona je bila ogledalo doma, časti i unutrašnjeg reda.
Tanjir kao simbol blagostanja
U tradicionalnoj srpskoj kući, svaki predmet imao je duhovnu i društvenu vrednost. Tanjir nije bio samo činija za jelo – bio je znak poštovanja prema gostu, ukućanima, pa i samom hlebu. Okrnjen tanjir je značio nepažnju, nemar ili siromaštvo, i zato se pazilo da takvo posuđe ne dolazi na sto.
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Baba je znala da kaže:
„Ako jedeš iz puknutog tanjira, i sreća ti pukne.“
Vezano za zdravlje, brak i decu
Verovalo se da jelo iz oštećenog tanjira donosi:
– bolesti (zato što pukotina „vuče zlu energiju“)
– nemir u kući (simbolika „napuklih odnosa“)
– probleme u braku (posebno ako mladi par jede iz istog okrnjenog tanjira)
– plodonosne probleme kod žena (u nekim krajevima govorilo se: „okrnjen tanjir – jalova godina“)
Zato se stari tanjiri ili zakopavali, ili razbijali do kraja i bacali, da se ne bi „kuća hranila iz nesreće“.
Nije sve što je staro – sveto
Iako su se porodične šolje, escajg i tanjiri čuvali decenijama, pazilo se da ne budu oštećeni. Ako puknu, to se nije smatralo svetim – već opomenom. U nekim domaćinstvima se tanjir koji naprsne promeće tri puta kroz dim, pa se razbije, da ne ostavi loš trag.
Ne služi tanjir koji te ne poštuje
Tako su govorile domaćice u Homolju i Pomoravlju, kada bi iz tanjira iscurilo jelo ili se „raspukao na praznik“. U tim slučajevima verovalo se da je to predznak – da neko iz kuće odlazi, da sledi gubitak, ili da je neko „nepozvan“ ušao u kuću. Zato su i gosti dobijali najlepše tanjire, a kad bi se poslužili nečim iz napuklog – to se smatralo sramotom za domaćina.
Psihologija predmeta u narodnoj duši
U vreme kada ljudi nisu imali mnogo, svaki predmet je imao dušu. Okrnjen tanjir nije bio samo kvar – već simbol pukotine u porodici, nesklada, nečega što više ne drži ono što treba da drži. I zato se iz njega nije jelo. Ne zbog sujeverja – nego zbog poštovanja prema sebi i domu.
Danas – vintage, nekad – sramota
Danas se stari, napukli tanjiri prodaju po visokim cenama kao retro ukrasi. Ali za naše pretke, to je bilo kao da gosti dođu pa ih poslužiš u polomljenom ogledalu. Svaka pukotina nosila je priču – i nijedna nije bila dobra.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Mudri ljudi sa godinama prestaju da slave rođendane, a razlog je upravo ovaj
Mudri ljudi ne slave rođendane jer se s godinama gubi sjaj, Saznajte zašto zrelost bira mir umesto buke, ima veze sa potpunom slobodom
DANAS JE SVETI PROROK NAUM: Obavezno idite do crkve, pomolite se i zapalite sveće za zdravlje
Srpska pravoslavna crkva danas obeležavaju dan posvećen sećanju na Svetog Proroka Nauma i Svetog Filareta Milostivog.
Da li znate ko je žena s najpoznatije jugoslovenske novčanice? "Sivu golubicu" niko nije uspeo da falsifikuje, a evo kako je postala slavna
Otkrijte fascinantnu priču o novčanici od 1.000 dinara iz SFRJ, poznatoj kao „siva golubica“, i ženi koja je bila inspiracija za njen portret.
Komentari(0)