Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put

Jadranko Žugić

10:00

Kultura 0

Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime

sveti luka
vikipedija

Danas pravoslavni vernici obeležavaju Svetog Luku, svetitelja koga narod ne pamti samo kao učenika Hristovog, već i kao zaštitnika zdravlja, domaćih životinja i dobrog vremena. Ovaj praznik, 31. oktobra po novom, odnosno 18. oktobra po starom kalendaru, duboko je ukorenjen u srpskoj tradiciji, sa nizom običaja, verovanja i izreka koje se i dalje poštuju – čak i među onima koji nisu strogi vernici.

“Luka – zima kuka”

Ova narodna izreka najbolje opisuje kako su naši preci gledali na dan Svetog Luke. Smatran je duhovnom granicom između jeseni i zime, danom kada se zatvaraju poljski radovi, priprema ogrev, a duhovno "zaključava" sve ono što nije trebalo da se prenese u sledeći period. Ništa se novo ne započinje na današnji dan – ni posao, ni put, ni dogovor, jer se verovalo da će „ostati nedovršeno“ ili „doneti gubitak“.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Sveti Luka – lekar duše i tela

U narodnom predanju, Sveti Luka je smatran zaštitnikom zdravlja, jer je prema predanju bio lekar po zanimanju, a mnogi mu se mole za izlečenje, naročito kod problema sa kostima, zubima i vidom. Njegova ikona često se nalazila u kućama pored Svetog Nikole i Svetog Đorđa, a domaćice su danas palile sveću i tiho izgovarale molitvu za zdravlje porodice, posebno dece.

U nekim krajevima, naročito u zapadnoj Srbiji, običaj je bio da se na današnji dan ne uzima lek, već se posti i moli – kako bi Sveti Luka „sam izlečio“.

Običaji za današnji dan

Ne radi se ništa u kući ili na polju – ne mesi se, ne pere, ne pletu se niti
Ne pozajmljuje se novac ni alat – da ne bi "odneo sreću iz kuće"
Ne počinje se ništa novo – posebno se izbegava pokretanje posla, selidbe, putovanja
Pali se sveća pored ikone Svetog Luke i izgovara kratka molitva za zdravlje i mir u kući
Domaćice poste i ne pripremaju meso – veruje se da to donosi blagostanje

U mnogim selima, danas se okuplja porodica, iznosi se poslednje voće iz bašte i deli deci – da im, kako se govorilo, „zubi budu zdravi kao što je Luka lečio“.

Ko slavi krsnu slavu na današnji dan

Sveti Luka je krsna slava mnogih porodica u Srbiji, naročito u centralnoj, zapadnoj i južnoj Srbiji. Iako ove godine pada usred sedmice, običaj je da se slavi skromno i uz poštovanje posta, ako je dan posni. Na slavskoj trpezi obavezno se nalazi: slavski kolač, žito, sveća i vino, a od jela – posni pasulj, riblja čorba, kiseli kupus i pite.

Narodna verovanja vezana za današnji dan

– Ako je vetrovito na Svetog Luku, zima će biti oštra i duga
– Ako je toplo i sunčano, očekuje se blaga zima
– Ako se danas posvađaš sa nekim, ta osoba ti neće doneti mir cele godine
– Veruje se da Sveti Luka „čuva kuću ako mu se sa poštovanjem pristupi“

Zaboravljena molitva Svetom Luki

U selima Homolja i Pomoravlja, stare žene su na današnji dan tiho izgovarale molitvu pred ikonom:

„Sveti Luka, čuvaru zdravlja i razuma, vodi me u dobru reč, ne daj da zlo uđe u dom moj, ni bol u telo moje. Rukom svojom precrtaj mi dan, a Gospod neka precrta greh.“

Zato danas zastanite. Ne počinjite ništa veliko. Upalite sveću. Pomislite na zdravlje, porodicu i mir. Isetite se da je Sveti Luka tu – ne samo da vas gleda, nego da vas čuva.

pečat

Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom

Kultura

14:00

31 oktobar, 2025

Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.

Komentari(0)

Loading