Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Danas pravoslavni vernici obeležavaju Svetog Luku, svetitelja koga narod ne pamti samo kao učenika Hristovog, već i kao zaštitnika zdravlja, domaćih životinja i dobrog vremena. Ovaj praznik, 31. oktobra po novom, odnosno 18. oktobra po starom kalendaru, duboko je ukorenjen u srpskoj tradiciji, sa nizom običaja, verovanja i izreka koje se i dalje poštuju – čak i među onima koji nisu strogi vernici.
“Luka – zima kuka”
Ova narodna izreka najbolje opisuje kako su naši preci gledali na dan Svetog Luke. Smatran je duhovnom granicom između jeseni i zime, danom kada se zatvaraju poljski radovi, priprema ogrev, a duhovno "zaključava" sve ono što nije trebalo da se prenese u sledeći period. Ništa se novo ne započinje na današnji dan – ni posao, ni put, ni dogovor, jer se verovalo da će „ostati nedovršeno“ ili „doneti gubitak“.
Možda vas zanima:
"SVETI LUKA, SNEG DO KUKA" Danas se koncima opasuju torovi da vukovi ne bi davili stoku
Na Svetog Luku se koncima opasuju torovi da vukovi ne bi davili stoku, puštaju se ovnovi da skaču na ovce kako bi se videlo koliko će da traje zima, a prvi gost tumači kakva će godina ili zima biti.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Možda vas zanima:
"SVETI LUKA, SNEG DO KUKA" Danas se koncima opasuju torovi da vukovi ne bi davili stoku
Na Svetog Luku se koncima opasuju torovi da vukovi ne bi davili stoku, puštaju se ovnovi da skaču na ovce kako bi se videlo koliko će da traje zima, a prvi gost tumači kakva će godina ili zima biti.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Možda vas zanima:
"SVETI LUKA, SNEG DO KUKA" Danas se koncima opasuju torovi da vukovi ne bi davili stoku
Na Svetog Luku se koncima opasuju torovi da vukovi ne bi davili stoku, puštaju se ovnovi da skaču na ovce kako bi se videlo koliko će da traje zima, a prvi gost tumači kakva će godina ili zima biti.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Sveti Luka – lekar duše i tela
U narodnom predanju, Sveti Luka je smatran zaštitnikom zdravlja, jer je prema predanju bio lekar po zanimanju, a mnogi mu se mole za izlečenje, naročito kod problema sa kostima, zubima i vidom. Njegova ikona često se nalazila u kućama pored Svetog Nikole i Svetog Đorđa, a domaćice su danas palile sveću i tiho izgovarale molitvu za zdravlje porodice, posebno dece.
U nekim krajevima, naročito u zapadnoj Srbiji, običaj je bio da se na današnji dan ne uzima lek, već se posti i moli – kako bi Sveti Luka „sam izlečio“.
Običaji za današnji dan
– Ne radi se ništa u kući ili na polju – ne mesi se, ne pere, ne pletu se niti
– Ne pozajmljuje se novac ni alat – da ne bi "odneo sreću iz kuće"
– Ne počinje se ništa novo – posebno se izbegava pokretanje posla, selidbe, putovanja
– Pali se sveća pored ikone Svetog Luke i izgovara kratka molitva za zdravlje i mir u kući
– Domaćice poste i ne pripremaju meso – veruje se da to donosi blagostanje
U mnogim selima, danas se okuplja porodica, iznosi se poslednje voće iz bašte i deli deci – da im, kako se govorilo, „zubi budu zdravi kao što je Luka lečio“.
Ko slavi krsnu slavu na današnji dan
Sveti Luka je krsna slava mnogih porodica u Srbiji, naročito u centralnoj, zapadnoj i južnoj Srbiji. Iako ove godine pada usred sedmice, običaj je da se slavi skromno i uz poštovanje posta, ako je dan posni. Na slavskoj trpezi obavezno se nalazi: slavski kolač, žito, sveća i vino, a od jela – posni pasulj, riblja čorba, kiseli kupus i pite.
Narodna verovanja vezana za današnji dan
– Ako je vetrovito na Svetog Luku, zima će biti oštra i duga
– Ako je toplo i sunčano, očekuje se blaga zima
– Ako se danas posvađaš sa nekim, ta osoba ti neće doneti mir cele godine
– Veruje se da Sveti Luka „čuva kuću ako mu se sa poštovanjem pristupi“
Zaboravljena molitva Svetom Luki
U selima Homolja i Pomoravlja, stare žene su na današnji dan tiho izgovarale molitvu pred ikonom:
„Sveti Luka, čuvaru zdravlja i razuma, vodi me u dobru reč, ne daj da zlo uđe u dom moj, ni bol u telo moje. Rukom svojom precrtaj mi dan, a Gospod neka precrta greh.“
Zato danas zastanite. Ne počinjite ništa veliko. Upalite sveću. Pomislite na zdravlje, porodicu i mir. Isetite se da je Sveti Luka tu – ne samo da vas gleda, nego da vas čuva.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)