KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
Tara, planina božanskog imena (po slovenskom bogu Taru), smatra se plućima Srbije. Njen najveći deo je proglašen Nacionalnim parkom, čuvajući endemske vrste poput Pančićeve omorike. Ipak, ova netaknuta divljina krije i vekovne mitove, a najsnažniji je onaj o hajdučkom zlatu.
Tajna hajdučkog zlata i kamene mape
Tara je, zbog svojih nepristupačnih litica, dubokih kanjona Drine i gustih šuma, bila idealno mesto za skrivanje blaga. Hajduci, odmetnici i pobunjenici, koristili su stene i drveće kao "prirodne mape" za obeležavanje mesta gde su zakopali opljačkano blago. Ti belegi su često bili urezani krstovi, znaci ili neobično postavljeno kamenje.
Možda vas zanima:
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
Možda vas zanima:
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
Možda vas zanima:
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
Međutim, kada bi hajduci nestali ili bili uhvaćeni, za sobom bi ostavljali legendu o bogatstvu. Upravo je ta priča o skrivenom blagu (koja se često vezivala i za starije, keltske ili rimske nalaze u utvrđenjima poput Solotnika) generisala mit o "kamenju koje se samo pomera".
Shutterstock
Pomeranje obeležja: Mitska zaštita
Legenda kaže da je planina, želeći da zaštiti svoje tajne i kazni pohlepne lovce, uz pomoć vila ili natprirodnih sila, pomerala kamenje koje je služilo kao orijentir. Čim bi lovac za blagom pomislio da je na pravom tragu, kameni beleg bi se neobjašnjivo našao na drugom mestu. Lovci bi lutali danima, odvraćeni od cilja.
Ovaj mit je bio koristan i pastirima: on je zaustavljao nepoželjne posete i lovce na blago koji bi mogli da naruše mir i ekologiju planine. Tara je tako aktivno učestvovala u očuvanju sebe, koristeći strah i sujeverje da otera one koji nisu došli s dobrim namerama. Danas, Tara ostaje zelena riznica Srbije, a legende o pomeranju kamenja samo su još jedan razlog da se divljoj prirodi pristupi sa velikim poštovanjem.
Šta se radi sa slavskim kolačem koji ostane posle slave: Otac Dejan objašnjava šta je jedino ispravno
Nakon što prođe slava često nam ostane mnogo hrane, a ponekad i slavski kolač. Evo šta sa njim treba uraditi
"Onaj ko ODBIJE kumstvo, prati ga jezivo verovanje"
Kumstvo je u srpskoj tradiciji mnogo više od običaja. To je duhovno srodstvo, veza koja se ne raskida ni vremenom ni udaljenošću. Kum nije samo svedok na venčanju ili osoba koja drži dete na krštenju - on postaje deo porodice, duhovni stub i svedok jednog zaveta pred Bogom.
STARO VEROVANJE: Zašto se novčanik nikada ne poklanja prazan?
Da li ste nekada dobili novčanik kao poklon ili ste ga kupili za nekoga?
Patrijarh Pavle svojim bližnjima nikada nije dozvoljavao jednu stvar: Unuka njegovog brata otkrila strogo čuvane tajne
Patrijarh Pavle svakog je saslušao. Na svoje probleme i tegobe nije se žalio. Govorio je: „Lako mi je sa mnom“
Kažu da je samo jedna srpska reč ušla u turski jezik: Znate li koja?
Evo kako Turci ovaj srbizam izgovaraju
Komentari(0)