Na visoravni gde se sneg zadrži do maja, još uvek postoji svet u kome se ovce ne broje samo zbog vune, već i zbog opstanka
Pešterska visoravan, najveća te vrste na Balkanu, nalazi se na nadmorskoj visini između 1.100 i 1.250 metara, i poznata je po ekstremnim zimama, vetrovima i sirovoj prirodi. Ipak, baš tu – gde bi mnogi rekli da „ni trava ne raste kako treba“ – opstaje jedna od najstarijih srpskih autohtonih rasa ovaca – pramenka.
Ova ovca nije obična. Ona je niskonoga, otporna, skromna i neverovatno izdržljiva. Preživljava zimu bez štale, hrani se pašnjacima koji bi bili siromašni za svaku drugu stoku i daje mleko izuzetne masnoće, od kojeg nastaje nadaleko poznati pešterski sir iz mješine.
Život čobana – tišina, sneg i 300 ovaca
Možda vas zanima:
Gde se surova klima pretvara u lepotu – Pešterska visoravan
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.
ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
Možda vas zanima:
Gde se surova klima pretvara u lepotu – Pešterska visoravan
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.
ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
Možda vas zanima:
Gde se surova klima pretvara u lepotu – Pešterska visoravan
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.
ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
Na Pešteru i danas ima porodica koje žive sa ovcama, ne pored njih. U selima poput Tuzinja, Karajukića Bunara i Ugao, čobani vode stada od zore do večeri, često i na temperaturama ispod -20 stepeni. Telefona uglavnom nema. Signala tek ponegde. A život se meri u koracima – prema napajanju, ispaši, klanjanju suncu i nebu.
– Na Pešteru moraš da se naučiš ćutanju. I da razumeš ovcu – ako ne znaš kad je gladna, izgubićeš jagnje, kaže Halil iz Karajukića Bunara, koji čuva 270 ovaca sa dva sina.
Zašto je pramenka posebna?
Pramenka ima dugu, vunenu dlaku otporne strukture, savršenu za zimske pokrivače, prostirke i sukna. Njeno mleko se koristi za proizvodnju sira i kajmaka, dok se meso – posebno jagnjeće – smatra delikatesom.
Uprkos vrednosti, broj ovaca pramenki se smanjuje. Mnogi stočari prelaze na brzorastuće rase. Ali na Pešteru, gde priroda diktira pravila, pramenka ostaje kraljica visoravni.
Turizam na čobanski način
Poslednjih godina, neka domaćinstva su počela da primaju posetioce koji žele da iskuse “dan sa čobanima”. To uključuje izlazak na pašu, ručak na livadi, mužu ovaca i degustaciju svežeg sira. Iako je skromno, to je jedno od najautentičnijih iskustava koje Srbija može da ponudi.
CRNO OGLEDALO ISTOKA: Jezero gde se utopilo više ribolovaca i zašto lokalci izbegavaju da plivaju
Borsko jezero na istoku Srbije važi za turistički dragulj, ali iza njegove bistre vode krije se mračna priča o nesrećama i legendama. Otkrivamo zašto ovo veštačko jezero, stvoreno na mestu rudnika, ima reputaciju opasnog mesta koje iznenada "vuče" kupače i kako je njegova prošlost dovela do misterije.
JEZIVA KLISURA I KAMENA REKA: Da li je voda u Đavoljoj Varoši zaista lekovita i kakvu legendu krije "Vaskrsla stena"
Đavolja Varoš u južnoj Srbiji je naš najpoznatiji geološki spomenik, ali malo ko zna za dve bizarne činjenice: da tamo teku dve izuzetno kisele i neobične vode, i da se stene koje zovu "Đavolje kule" neprestano obnavljaju. To je mesto mitskog prokletstva i prirodnog čuda.
Vladimir na planinskom proplanku "parkirao" vagon i šine i napravio jedinstveni kafić: Ljude jedno oduševljava
Ono što im je predstavljalo najveći problem jeste dopremiti grdosiju od vagona od Valjeva do Tare, ali ne samo njega već i prave pravcate šine
LEKOVITA BANJA DOBIJA SPORTSKI SADRŽAJ Tereni za tenis, košarku i odbojku gradiće se na crkvenoj zemlji
Neobična ali značajna saradnja Eparhije mileševske i opštine Priboj
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
Komentari(0)