Na visoravni gde se sneg zadrži do maja, još uvek postoji svet u kome se ovce ne broje samo zbog vune, već i zbog opstanka

Pešterska visoravan, najveća te vrste na Balkanu, nalazi se na nadmorskoj visini između 1.100 i 1.250 metara, i poznata je po ekstremnim zimama, vetrovima i sirovoj prirodi. Ipak, baš tu – gde bi mnogi rekli da „ni trava ne raste kako treba“ – opstaje jedna od najstarijih srpskih autohtonih rasa ovaca – pramenka.
Ova ovca nije obična. Ona je niskonoga, otporna, skromna i neverovatno izdržljiva. Preživljava zimu bez štale, hrani se pašnjacima koji bi bili siromašni za svaku drugu stoku i daje mleko izuzetne masnoće, od kojeg nastaje nadaleko poznati pešterski sir iz mješine.
Život čobana – tišina, sneg i 300 ovaca
Možda vas zanima:

Tradicionalno "ženidbeno pevanje" u selima Peštera: Običaj koji odoleva vremenu
Skriveni rituali Pešterske visoravni otkrivaju jedinstvene svadbene pesme koje se izvode samo u posebnim prilikama.

Govor duvanja na Pešterskoj visoravni: Kako su pastiri komunicirali zvižducima na vetru
Na prostranstvima Pešterske visoravni, gde se reči gube u vetru, pastiri su razvili poseban način komunikacije – kroz zvižduke. Ovaj gotovo zaboravljeni običaj nazivan „govor duva“ bio je deo svakodnevice stočara koji su provodili dane na otvorenom, daleko jedni od drugih.
Možda vas zanima:

Tradicionalno "ženidbeno pevanje" u selima Peštera: Običaj koji odoleva vremenu
Skriveni rituali Pešterske visoravni otkrivaju jedinstvene svadbene pesme koje se izvode samo u posebnim prilikama.

Govor duvanja na Pešterskoj visoravni: Kako su pastiri komunicirali zvižducima na vetru
Na prostranstvima Pešterske visoravni, gde se reči gube u vetru, pastiri su razvili poseban način komunikacije – kroz zvižduke. Ovaj gotovo zaboravljeni običaj nazivan „govor duva“ bio je deo svakodnevice stočara koji su provodili dane na otvorenom, daleko jedni od drugih.
Možda vas zanima:

Tradicionalno "ženidbeno pevanje" u selima Peštera: Običaj koji odoleva vremenu
Skriveni rituali Pešterske visoravni otkrivaju jedinstvene svadbene pesme koje se izvode samo u posebnim prilikama.

Govor duvanja na Pešterskoj visoravni: Kako su pastiri komunicirali zvižducima na vetru
Na prostranstvima Pešterske visoravni, gde se reči gube u vetru, pastiri su razvili poseban način komunikacije – kroz zvižduke. Ovaj gotovo zaboravljeni običaj nazivan „govor duva“ bio je deo svakodnevice stočara koji su provodili dane na otvorenom, daleko jedni od drugih.
Na Pešteru i danas ima porodica koje žive sa ovcama, ne pored njih. U selima poput Tuzinja, Karajukića Bunara i Ugao, čobani vode stada od zore do večeri, često i na temperaturama ispod -20 stepeni. Telefona uglavnom nema. Signala tek ponegde. A život se meri u koracima – prema napajanju, ispaši, klanjanju suncu i nebu.
– Na Pešteru moraš da se naučiš ćutanju. I da razumeš ovcu – ako ne znaš kad je gladna, izgubićeš jagnje, kaže Halil iz Karajukića Bunara, koji čuva 270 ovaca sa dva sina.
Zašto je pramenka posebna?
Pramenka ima dugu, vunenu dlaku otporne strukture, savršenu za zimske pokrivače, prostirke i sukna. Njeno mleko se koristi za proizvodnju sira i kajmaka, dok se meso – posebno jagnjeće – smatra delikatesom.
Uprkos vrednosti, broj ovaca pramenki se smanjuje. Mnogi stočari prelaze na brzorastuće rase. Ali na Pešteru, gde priroda diktira pravila, pramenka ostaje kraljica visoravni.
Turizam na čobanski način
Poslednjih godina, neka domaćinstva su počela da primaju posetioce koji žele da iskuse “dan sa čobanima”. To uključuje izlazak na pašu, ručak na livadi, mužu ovaca i degustaciju svežeg sira. Iako je skromno, to je jedno od najautentičnijih iskustava koje Srbija može da ponudi.

I MI MALDIVE ZA TRKU IMAMO, KUĆICE NA VODI ODUZIMAJU DAH: Ovde se smeštaj rezerviše i po GODINU DANA RANIJE (FOTO)
Reka Drina jedno je od najvećih bogatstava koje Srbija ima

SRCE U SRCU SRBIJE: Znate li gde se nalazi neverovatno čudo koje je iznedrila sama priroda? (FOTO)
Od ptica žive divlja patka i crna liska

BOGATSTVO JUŽNE SRBIJE Idealno mesto za rehabilitaciju, rekreaciju i odmor ljudi svih uzrasta
Prolom Banja nalazi se na severozapadnim padinama Radan planine i na nadmorskoj visini od 717 metara.

KULTURNO-ISTORIJSKI SPOMENIK NA OBALI REKE MORAVICE Manastir kod Arilja prema legendi potiče iz doba Svetog Save
Na 13 kilometara od Arilja na putu ka Ivanjici, na levoj obali reke Moravice nalazi se manastir Klisura, posvećen Svetim Arhangelima Mihailu, koji je pre bio poznat kao manastir Dobrače

OVA ŽENA JE SRPSKI ROBINZON KRUSO Radica ne viđa ljude po nekoliko meseci i hrani se onim što ubere u šumi
U vrhovima planine Čemerno, na preko 1.500 metara nadmorske visine u skrivenom bespuću već godinama potpuno sama živi Radica Brkušanin (70).
Komentari(0)