"NIJE DOBRO KADA LJUDI NE PAMTE SVOJE SNOVE": Vladeta Jerotić otkrio šta to zapravo znači i mnoge je OSTAVIO BEZ TEKSTA
Vladeta Jerotić je jednom prilikom pričao o snovima, a njegova zapažanja su iznenadila sve prisutne.
Čuveni akademik i neuropsihijatar Vladeta Jerotić dao je neprocenjiv doprinos u brojnim oblastima nauke, a njegove savete i sada ljudi rado prihvataju. O brojnim temama je imao posebne stavove, koje je vrlo jasno objašnjavao, a tako je bilo i kada su u pitanju snovi - oblast o kojoj se još uvek malo zna.
- Ljudi koji zaboravljaju snove, ne žele da upoznaju sebe, to sam pričao više puta. Zapravo, to znači da ne žele da upoznaju negativnog sebe. Nije dobro kada ljudi kažu da ne pamte snove. Pa ima i onih koji kažu da uopšte ne sanjaju - govorio je.
Istakao je da ne postoji zdrava osoba koja ne sanja.
Možda vas zanima:
Svakog dana je Vladeta Jerotić radio ove 2 vežbe za mozak: Zbog njih je imao oštro pamćenje, a ne zahtevaju preveliki trud
Za Vladetu Jerotića su ovo bile ključne vežbe za pamćenje.
U samo 1 rečenici je Vladeta Jerotić pojasnio šta razboli i uništi svakog čoveka: Mudrost koja otkriva sve
Vladeta Jerotić je u jednoj rečenici objasnio šta čoveka razboli i uništi.
Možda vas zanima:
Svakog dana je Vladeta Jerotić radio ove 2 vežbe za mozak: Zbog njih je imao oštro pamćenje, a ne zahtevaju preveliki trud
Za Vladetu Jerotića su ovo bile ključne vežbe za pamćenje.
U samo 1 rečenici je Vladeta Jerotić pojasnio šta razboli i uništi svakog čoveka: Mudrost koja otkriva sve
Vladeta Jerotić je u jednoj rečenici objasnio šta čoveka razboli i uništi.
Možda vas zanima:
Svakog dana je Vladeta Jerotić radio ove 2 vežbe za mozak: Zbog njih je imao oštro pamćenje, a ne zahtevaju preveliki trud
Za Vladetu Jerotića su ovo bile ključne vežbe za pamćenje.
U samo 1 rečenici je Vladeta Jerotić pojasnio šta razboli i uništi svakog čoveka: Mudrost koja otkriva sve
Vladeta Jerotić je u jednoj rečenici objasnio šta čoveka razboli i uništi.
- Nema ljudi koji ne sanjaju, to je nauka i potvrdila. Čovek svake noći sanja, i ne mora svega da se seća, a obično se ti jutarnji pamte. Nije dobro da prođe mesec, dva, tri, a da nijedan svoj san zapamtili niste. To bi bilo onda izbegavanje da se prepozna neki negativan deo u sebi - zaključio je Jerotić.
Inspirisani ovim rečima čuvenog akademika izdvojili smo zanimljive stvari o snovima koje gotovo niko ni ne zna.
Da li se pamte snovi ili ne?
Neki ljudi pamte većinu snova, dok neki znaju da ispričaju šta su sanjali jednom u dva meseca, zašto je to tako? Jedan od razloga jeste to što se neki ljudi bude češće u toku noći iako je reč o veoma kratkom periodu. Da bismo san urezali u dugoročno pamćenje moramo biti budni, inače ga izgubite u toku noći.
Neki ljudi zaista ne mogu da sanjaju
Jerotić je zastupao stav da svi ljudi sanjaju svake noći, samo se ne sećaju svega. Međutim, kod osoba koje su imale neke zdravstvene probleme, to nije slučaj. Dešava se da oni koji su doživeli moždani udar nakon toga više nemaju snove.
Lucidni snovi
Prema istraživanjima, prosečna osoba je jedino u stanju da zapamti u kom delu noći je sanjala lucidan san. Zato je pri istraživanjima snova veoma važno da postoji ovakav san jer se prema njemu sprovode ostala istraživanja.
Da li slepi ljudi sanjaju?
Naučnici potvrđuju da ljudi koji su rođeni slepi ili su izgubili vid pre pete godine nisu u stanju da vizualizuju u snovima kao ostali. Pogledajte šta slepa osoba kaže o tome:
Ljudi na svim krajevima sveta sanjaju iste stvari
Jedno istraživanje otkrilo je neverovatne sličnosti u snovima koje ljudi sanjaju širom sveta.
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Komentari(0)