Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Poreklo slave seže u doba pre primanja hrišćanstva, kada su Srbi bili pagani i slavili svoje pretke i zaštitnike u liku bogova. S dolaskom hrišćanstva, ovaj duboko ukorenjen običaj nije nestao već se preobrazio – umesto paganskih božanstava, porodice su počele da poštuju hrišćanske svetitelje.
Predanje kaže da je upravo Sveti Sava mudro „prevodio“ narodne zaštitnike u hrišćanske: porodicama koje su slavile Peruna dodelio bi Svetog Iliju, putnicima Svetog Nikolu, a onima koji su slavili božanstva zdravlja – svece Kozmu i Damjana ili Svetog Pantelejmona. Tako je slava postala spoj predačkog i hrišćanskog kulta, i vremenom se utemeljila kao trajni simbol.
Slava kao porodični putokaz
Možda vas zanima:
AKO JEDNOM ODETE KOD NEKOG NA SLAVU, OVO NIKAKO NE SMETE DA URADITE! Etnolog Vesna tvrdi: "To je STRAŠNO!"
Kako je objasnila, svaki domaćin bi trebalo da se "otvori" kada je u pitanju slava
MNOGI VERNICI TO ČINE POGREŠNO: Otac Gligorije o pravilima obeležavanja SLAVE - da li se gosti ZOVU i gde se LOMI KOLAČ?
U našem narodu ustaljeno je verovanje da se na slavu ne zove, što danas, međutim, nije slučaj. Kako kaže otac Gligorije Marković, to je stvar praktičnosti.
Možda vas zanima:
AKO JEDNOM ODETE KOD NEKOG NA SLAVU, OVO NIKAKO NE SMETE DA URADITE! Etnolog Vesna tvrdi: "To je STRAŠNO!"
Kako je objasnila, svaki domaćin bi trebalo da se "otvori" kada je u pitanju slava
MNOGI VERNICI TO ČINE POGREŠNO: Otac Gligorije o pravilima obeležavanja SLAVE - da li se gosti ZOVU i gde se LOMI KOLAČ?
U našem narodu ustaljeno je verovanje da se na slavu ne zove, što danas, međutim, nije slučaj. Kako kaže otac Gligorije Marković, to je stvar praktičnosti.
Možda vas zanima:
AKO JEDNOM ODETE KOD NEKOG NA SLAVU, OVO NIKAKO NE SMETE DA URADITE! Etnolog Vesna tvrdi: "To je STRAŠNO!"
Kako je objasnila, svaki domaćin bi trebalo da se "otvori" kada je u pitanju slava
MNOGI VERNICI TO ČINE POGREŠNO: Otac Gligorije o pravilima obeležavanja SLAVE - da li se gosti ZOVU i gde se LOMI KOLAČ?
U našem narodu ustaljeno je verovanje da se na slavu ne zove, što danas, međutim, nije slučaj. Kako kaže otac Gligorije Marković, to je stvar praktičnosti.
Krsna slava se najčešće prenosi sa oca na sina, bez promene, vekovima unazad. Zato je ona jedan od najpouzdanijih putokaza u porodičnom stablu, često jači i od prezimena, jer ukazuje na dublje korene i zajednički identitet. Ipak, postojale su situacije kada se slava menjala. U vreme krvne osvete porodice bi, bežeći, menjale i prezime i slavu da bi sačuvale potomstvo. Ponekad bi se slava preuzimala od srodnika bez naslednika ili prilikom preseljenja na novo imanje.
A ako neko danas želi da obnovi slavu koju otac ili deda nisu slavili, obično se vraća na svetitelja koga su preci poštovali. Kada poreklo nije poznato, izbor se vrši uz savet sveštenika.
Veza između prošlosti i sadašnjosti
Iako u sebi nosi tragove paganskog nasleđa, slava je pre svega hrišćanski obred – hleb i vino kao simbol tela i krvi Hristove, žito u čast svetitelja i predaka. Ona je u isto vreme porodična molitva i živo sećanje na pretke.
Danas je slava trenutak kada se okupljaju porodica i prijatelji, ali suština ostaje duhovna: zajednička molitva za žive i mrtve i potvrda da smo deo neprekinutog lanca. Ona nas podseća da nismo sami, već deo porodične i istorijske celine koju prenosimo svojim potomcima.
Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Komentari(0)