ZAGORKINE ŠIK ŠAJKAČE Tradicionalne kape u 21. veku i priča koja stoji iza njih (FOTO/VIDEO)

Teodora Tojagić

16:00

Kultura 0

U srpskoj mitologiji kapa je starija od glave i zamena za čoveka. Srbin hoće sve da radi pod kapom ali neće dve stvari: da se krsti i da jede. Bog stare srpske vere takođe nosi kapu, pa je bio običaj da se ona mrtvacu stavlja na glavu ili se bolesnikova kapa šalje na čitanje molitve radi isceljenja.

ZAGORKINE ŠIK ŠAJKAČE Tradicionalne kape u 21. veku i priča koja stoji iza njih (FOTO/VIDEO)
Printscreen/Youtube/PrugaTV

Zagorka Stojanović je tkalja, primenjeni umetnik, kostimograf, scenograf i tapiserista, koja je do sada opremila preko stotinu pozorišnih predstava, mnogobrojne filmove, televizijske drame i emisije. U svojim 80-tim godinama stvara nešto što još niko nije, moderne šajkače. Živi u okolini Mionice. Imanje u kom živi pretvorila je u "tkački dvor". Trem joj je ukrašen srpskim ćilimima i zastavom. Osim što tka, stvara i moderne tradicionalne kape. 

- Pošto ja na ovom mestu živim tradiciju, ja sam došla na ideju još odavno, to je bila moja skrivena želja, da od svih materijala napravim šajkače, govori Zagorka za BBC.

Zašto, objašnjava Zagorka, jer je šajkača deo identiteta srpskog naroda.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Zagorkine šajkače su mlađe sestre tradicionalnih srpskih kapa. Imaju isti oblik, ali drugačiji karakter.

- Moja davnašnja želja je bila da napravim nešto što je neočekivano. Mnogo je lepo kada je neočekivano. Ko bi mogao sada šajkaču da zamisli sa šljokicama ili od nekog šarenog materijala, priča Zagorka.

Šik šajkače često putuju u inostranstvo kao suveniri, ali su Zagorkine želje veće.

- Tako bih volela da se to nađe na glavama naših mladih ljudi, zato što je to sada tradicija u novom ruhu. 

Ovo je njen doprinos očuvanju tradicije.

ZAGORKINE ŠIK ŠAJKAČE Tradicionalne kape u 21. veku i priča koja stoji iza njih (FOTO/VIDEO) Printscreen/Youtube/PrugaTV
 

- Ja nemam biznis, ja imam misiju. Mnogo je važno da znamo ko smo i zašto bi sve to trebalo da očuvamo, jer to smo mi, kaže Zagorka ponosito.

“Kad Kinezi budu čuli da sam radila sa Batom Živojinovićem ima da nagrnu u Tkački dvor i razgrabe ove moje šik-šajkače”, šali se Zagorka Stojanović.

“Otkrila sam tokom svojih istraživanja da je kapa poređenje za nebeski svod koji se u narodu još zove ‘kapa nebeska’ jer simboliše prevrnutu ‘sunčevu barku’ što podržava oblik šajkače, nastale od ‘šajke’, vrste čamca”, priča Zagorka za Sowa media.

U srpskoj mitologiji, kako dodaje, kapa je starija od glave i zamena za čoveka.  “Srbin hoće sve da radi pod kapom ali neće dve stvari: da se krsti i da jede. Bog stare srpske vere takođe nosi kapu, pa je bio običaj da se ona mrtvacu stavlja na glavu ili se bolesnikova kapa šalje na čitanje molitve radi isceljenja”, prenosi Zagorka rezultate svojih istraživanja.

Ona dodaje da je i kineski filozof i reformator Konfučije iz 5. veka pre nove ere nosio sličnu kapu, da se ova vrsta kape nalazi i u narodnoj nošnji starih Persijanaca, kao i da je na glavi ima i sveti Jovan na fresci u manastiru svete Katarine na Sinaju.

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

BONUS VIDEO:

vlasi

MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom

Kultura

20:00

24 oktobar, 2025

Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.

jelena anžujska

POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije

Kultura

18:00

24 oktobar, 2025

Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.

bajlonijeva pijaca

TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu

Kultura

17:00

24 oktobar, 2025

Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.

Geneks

TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'

Kultura

16:00

24 oktobar, 2025

Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.

Komentari(0)

Loading