POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
Kraljica Jelena Anžujska, supruga Stefana Uroša I Nemanjića i majka kraljeva Dragutina i Milutina, bila je izuzetna ličnost. U Srbiju je donela uticaj zapadne kulture (zbog čega je njenom dolasku posvećena legenda o Dolini jorgovana), ali je brzo prihvatila pravoslavlje i postala veliki ktitor. Njena zadužbina, Manastir Gradac na Goliji, svedoči o njenom poštovanju vizantijske tradicije, dok su njena dela (poput izgradnje katoličkih crkava i škola za devojke) svedočila o njenom poreklu.
Dva sveta
Jelena Anžujska je nakon povlačenja iz političkog života primila monaški postrig. Sahranjena je u Manastiru Gradac 1314. godine. Priča o njenom telu krije najveću misteriju.
Možda vas zanima:
Legenda o caru Urošu: Istina o izgubljenom blagu
Narodna predanja tvrde da je poslednji nemanjićki car, Uroš V, poznat kao „Nejaki“, ostavio iza sebe ogromno blago. Ali gde je ono nestalo?
Tvrđava Zvečan – čuvar severnog Kosova kroz vekove
Na strmoj vulkanskoj kupi iznad reke Ibar, uzdiže se tvrđava Zvečan – jedan od najstarijih i najznačajnijih srednjovekovnih gradova Srbije. Kao strateško uporište i kraljevski dvor Nemanjića, Zvečan je bio svedok uspona srpske države, ali i burnih borbi koje su oblikovale našu istoriju.
Možda vas zanima:
Legenda o caru Urošu: Istina o izgubljenom blagu
Narodna predanja tvrde da je poslednji nemanjićki car, Uroš V, poznat kao „Nejaki“, ostavio iza sebe ogromno blago. Ali gde je ono nestalo?
Tvrđava Zvečan – čuvar severnog Kosova kroz vekove
Na strmoj vulkanskoj kupi iznad reke Ibar, uzdiže se tvrđava Zvečan – jedan od najstarijih i najznačajnijih srednjovekovnih gradova Srbije. Kao strateško uporište i kraljevski dvor Nemanjića, Zvečan je bio svedok uspona srpske države, ali i burnih borbi koje su oblikovale našu istoriju.
Možda vas zanima:
Legenda o caru Urošu: Istina o izgubljenom blagu
Narodna predanja tvrde da je poslednji nemanjićki car, Uroš V, poznat kao „Nejaki“, ostavio iza sebe ogromno blago. Ali gde je ono nestalo?
Tvrđava Zvečan – čuvar severnog Kosova kroz vekove
Na strmoj vulkanskoj kupi iznad reke Ibar, uzdiže se tvrđava Zvečan – jedan od najstarijih i najznačajnijih srednjovekovnih gradova Srbije. Kao strateško uporište i kraljevski dvor Nemanjića, Zvečan je bio svedok uspona srpske države, ali i burnih borbi koje su oblikovale našu istoriju.
Tri godine nakon upokojenja, jedan monah je usnio san u kome mu se javila Kraljica. Po njenoj želji, tadašnji raški episkop Pavle je otvorio njen grob. Monah i episkop su zatekli netljeno telo, što je u to doba bio jasan znak svetosti. Mošti Jelene Anžujske su izvađene iz groba i položene u sarkofag ispred oltara, a ona je kanonizovana.
Shutterstock
Borba za relikvije i zaborav
U vekovima koji su usledili, manastir Gradac je bio izložen turskoj najezdi i pustošenju. Relikvije (mošti) Jelene Anžujske morale su biti skrivene da bi se sačuvale od uništenja, i tada im se gubi trag.
Nemanjići: Njen grob je bio simbol legitimiteta za njene sinove, kraljeve Dragutina i Milutina, koji su vladali Srbijom.
Obrenovići i Karađorđevići: U novijoj istoriji, obe dinastije su se pozivale na njeno nasleđe i kult svetiteljke, jer je ona predstavljala most između Zapada i Istoka, i simbol skromnosti i prosvećenosti.
Iako su njene mošti danas nepronađene, Manastir Gradac ostaje trajno svedočanstvo o jedinoj srpskoj kraljici sa oreolom svetice koja je ujedinila različite kulture i čija je sudbina ispisana velom magle i misterije.
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)