TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Geneks kula, smeštena uz autoput Beograd–Zagreb, nije samo zgrada; ona je bila vizionarski projekat. Građena od 1970. do 1980. godine, ova kolosalna građevina sa 35 spratova delo je arhitekte Mihajla Mitrovića. Njena prvobitna svrha bila je da simbolično dočeka sve koji u Beograd dolaze kopnenim putem sa zapada – otuda i naziv Zapadna kapija Beograda.
Brutalizam i borba za vertikalu
Kada je Mitrović krajem šezdesetih dobio konkurs za izgradnju zgrade od 12 spratova, samovoljno je odbacio tu ideju i predložio projekat dve kule od preko 100 metara. Ova odluka izazvala je veliku hajku i osporavanje u arhitektonskim krugovima, jer je Geneks kula predstavljala drastičan skok u visinu i stilski je pripadala brutalizmu – stilu koji koristi sirovi, neobrađeni beton (natur beton).
Možda vas zanima:
TITOV POSLEDNJI POKLON: Zašto je Beli dvor na Dedinju izgrađen u stilu srednjeg veka i kakvu tajnu krije Titova bašta
Beli dvor na Dedinju je svima poznat kao rezidencija kraljevske porodice, ali malo ko zna za njegovu burnu istoriju u vreme komunizma. Otkrivamo zašto je princ Pavle Karađorđević dvorac gradio u neoklasičnom stilu i kakve je sve tajne sakrivao Josip Broz Tito u bašti, nakon što ga je preuzeo od monarhije.
Možda vas zanima:
TITOV POSLEDNJI POKLON: Zašto je Beli dvor na Dedinju izgrađen u stilu srednjeg veka i kakvu tajnu krije Titova bašta
Beli dvor na Dedinju je svima poznat kao rezidencija kraljevske porodice, ali malo ko zna za njegovu burnu istoriju u vreme komunizma. Otkrivamo zašto je princ Pavle Karađorđević dvorac gradio u neoklasičnom stilu i kakve je sve tajne sakrivao Josip Broz Tito u bašti, nakon što ga je preuzeo od monarhije.
Možda vas zanima:
TITOV POSLEDNJI POKLON: Zašto je Beli dvor na Dedinju izgrađen u stilu srednjeg veka i kakvu tajnu krije Titova bašta
Beli dvor na Dedinju je svima poznat kao rezidencija kraljevske porodice, ali malo ko zna za njegovu burnu istoriju u vreme komunizma. Otkrivamo zašto je princ Pavle Karađorđević dvorac gradio u neoklasičnom stilu i kakve je sve tajne sakrivao Josip Broz Tito u bašti, nakon što ga je preuzeo od monarhije.
Mitrović je hrabro branio svoju viziju pred planskim komisijama. Pričao je da su ga inspirisale turbine i oblici iz prirode, simbolizujući industrijsku snagu i tadašnju veru u napredak. Jedna karikatura u "Politici" iz tog doba, koja je prikazivala zgrade i vešala uz tekst: "Za koga su vešala? Za projektanta", svedoči o žestini kritika. Uprkos tome, kula je izgrađena i postala najviša zgrada u SFRJ.
Rotirajući restoran i neostvarena utopija
Najintrigantniji detalj Geneks kule je na njenom vrhu. Dva solitera (poslovna i stambena) su povezana dvoetažnom pasarelom, odnosno mostom. Iznad mosta je kružni restoran, koji je imao specijalan, centralno kontrolisani pogon. Ideja je bila da se pod restorana okreće postepeno u krug, omogućavajući gostima da tokom jednog sata vide panoramu celog grada – jedinstven doživljaj u Jugoslaviji.
Nažalost, zbog mehaničkog kvara ili nedostatka finansija, sistem rotacije nikada nije zaživeo. Restoran je zatvoren 1999. godine i ostao je prazan, ostavljajući za sobom priču o velikim, neostvarenim snovima epohe. Danas, kula, koja je proglašena kulturnim dobrom, ostaje simbol jugoslovenskog modernizma, ali i podsetnik na izgubljenu moć giganta Generaleksporta.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
OVAKO SE BIRA IKONA SVETE PETKE ZA KUĆU: Jako je bitno mesto gde je postavljate, JEDINO NA OVAJ NAČIN JE ISPRAVNO
Izbor ikone Svete Petke zahteva pažnju i posvećenost
Tesla je bio posebno vezan za manastir na Fruškoj Gori: Meštani pričaju da mu je spasio život, a tu je životni vek provela njemu bliska osoba
Petronije, iguman manastira Šišatovac i sestrić Nikole Tesle, bio je poznat po svom besedništvu, naučnom i pisanom radu.
Komentari(0)