Bliže nam se ZIMSKE ZADUŠNICE, a ovo su svi OBIČAJI koje vernici treba obavezno da ispoštuju: Sveštenik odgovorio treba li da se NOSI HRANA NA GROBLJE, jedna stvar je strogo zabranjena
Prve zadušnice u 2025. godini su 22. februara i nazivaju se Zimske ili Velike Zadušnice, koje se obeležavaju pred početak priprema za Vaskršnji post.

Velike Zadušnice u narodu su poznate i kao Otvorene, jer se smatra da Sveti Petar, koji se nalazi na vratima pakla i raja, tada otvara grobove.
Srbi na taj dan odlaze na groblja, gde uz vino i žito upale sveće i tamjan upokojenima, za koje se svakodnevno mole.
U narodu se smatra da plamen sveće osvetljava put pokojnima, do narednih Velikih Zadušnica, dok molitva isceljuje njihovu dušu.
Možda vas zanima:

Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.

DANAS SLAVIMO SVETOG PROROKA MOJSIJA BOGOVIDCA: Ujutru rano, za zdravlje porodice, obavezno ispoštujte jedan običaj
Mojsije se rodio u Egiptu oko 1300. godine pre Hrista. Upokojio se na granici Obećane zemlje u 120. godini ovozemaljskog života.
Možda vas zanima:

Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.

DANAS SLAVIMO SVETOG PROROKA MOJSIJA BOGOVIDCA: Ujutru rano, za zdravlje porodice, obavezno ispoštujte jedan običaj
Mojsije se rodio u Egiptu oko 1300. godine pre Hrista. Upokojio se na granici Obećane zemlje u 120. godini ovozemaljskog života.
Možda vas zanima:

Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.

DANAS SLAVIMO SVETOG PROROKA MOJSIJA BOGOVIDCA: Ujutru rano, za zdravlje porodice, obavezno ispoštujte jedan običaj
Mojsije se rodio u Egiptu oko 1300. godine pre Hrista. Upokojio se na granici Obećane zemlje u 120. godini ovozemaljskog života.
Ovaj praznik je pokretni što znači da svake godine pada na drugi datum. Ove Zadušnice padaju sedmicu uoči Vaskršnjeg posta, to jest najranije 6. februara, a najkasnije 13. marta, ali uvek u subotu, pred Mesne poklade. To je ujedno i poslednji vikend pre Vaskrsa kada se jede meso.
Ukoliko niste u mogućnosti da posetite grob dragih, preminulih ljudi, na dan Zadušnica sveću možete upaliti u crkvi.
Da li treba nositi hranu na grob
Tim povodom, na svom Instagram nalogu oglasio se otac Predrag Popović, podsećajući vernike na značaj ovog dana i sve običaje koji prate zadušnice.
- Jako važna stvar jeste da ne palite cigaretu tamo na grobu, nego da zapalite kadionicu. Ako nemate kadionicu, potražite na grobu, nekom pored ima kadionica sigurno, pozajmite kadionicu - započeo je otac Predrag Popović.
Takođe je naveo šta je to što ga vernici često pitaju.
- Često puta me ljudi pitaju, "Da li oče smem da pričam tako sa pokojnima, da mu kažem?" Zašto da ne. Mi ne verujemo u večnu smrt, već verujemo u vaskrsenje i nema ničeg lošeg da kažemo, eto i šta ima novo i da ispričamo i tako dalje. Starajmo se, malo poplevite tamo, zalijte cveće ako ima, nemojte da nosite plastične sveće i vence - objasnio je otac Predrag, pa dodao:
- Nemojte da nosite plastično cveće i vence. Patrijarh Pavle je dekretom zabranio i za sahrane i za parastose nošenje plastičnog cveća. Prvo to je plastika, ona izbledi, bude ružna, to se posle baci, to ne može da truli, to se vuče. Mi smo ljudi prolazni, trebamo kupovati cveće, obično, kad idemo na grob, ali to domaćice treba da imaju u svojim baštama, pa malo naberu tih jesenjih ruža, ruzmarina i tako dalje, i odnesu na grob. Ali nema veze, ako živite u stanu, pa ne možete, kupite malo cveća, odnesite tamo, to cveće će da uvene. I mi venemo sve to je prolazno, to i govori o tome da je bez Boga život prolazan - dodao je.
- Ponesite vino i žito, ako vidite sveštenika na groblju pozovite ga da očita molitvu, pomolite se i prekrstite. Posle možete da se poslužite, neko ponese sokove i kafu, neko malo voća. Nemojte na groblju praviti cirkus, gozbe i ručkove. Gledajmo da uvek budemo dostojni i dostojanstveni i da vodimo računa da ne zaboravimo te koji su nama ostavili prezime, krsnu slavu, kuću, imanje i svaku dobru vrlinu - zaključio je otac Predrag Popović.

OVE SU NAJČUDNIJE REČENICE U SRPSKOM JEZIKU: Stranci ih nikada neće razumeti, pogledajte samo OVAJ SPISAK
Nekada i same reči budu previše za opisivanje određenih situacija, pa se brzo latimo neobičnih uzvika, poput: "uh", "eh", "abe" ili "pu"

Crna ruka – zaverenici koji su promenili tok svetske istorije
Ko su bili ljudi iz senke koji su delovali po kafanama, šumama i podrumima Beograda – i zapalili Evropu?

Misterija Crne boginje iz Vratarnice: Legenda koja i danas plaši Staru planinu
Zaboravljena priča iz srca Timočke Krajine: Da li je Crna boginja samo mit – ili nešto mnogo više?

OVO IME JE STARO I IMA PREJAKO ZNAČENJE: Nosila ga je najveća srpska HEROINA
Veruje se da je ovo ime nastalo od imena Milica, a muški oblik ovog imena je Milunko

Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
Komentari(0)