Bliže nam se ZIMSKE ZADUŠNICE, a ovo su svi OBIČAJI koje vernici treba obavezno da ispoštuju: Sveštenik odgovorio treba li da se NOSI HRANA NA GROBLJE, jedna stvar je strogo zabranjena
Prve zadušnice u 2025. godini su 22. februara i nazivaju se Zimske ili Velike Zadušnice, koje se obeležavaju pred početak priprema za Vaskršnji post.
Velike Zadušnice u narodu su poznate i kao Otvorene, jer se smatra da Sveti Petar, koji se nalazi na vratima pakla i raja, tada otvara grobove.
Srbi na taj dan odlaze na groblja, gde uz vino i žito upale sveće i tamjan upokojenima, za koje se svakodnevno mole.
U narodu se smatra da plamen sveće osvetljava put pokojnima, do narednih Velikih Zadušnica, dok molitva isceljuje njihovu dušu.
Možda vas zanima:
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Možda vas zanima:
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Možda vas zanima:
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Ovaj praznik je pokretni što znači da svake godine pada na drugi datum. Ove Zadušnice padaju sedmicu uoči Vaskršnjeg posta, to jest najranije 6. februara, a najkasnije 13. marta, ali uvek u subotu, pred Mesne poklade. To je ujedno i poslednji vikend pre Vaskrsa kada se jede meso.
Ukoliko niste u mogućnosti da posetite grob dragih, preminulih ljudi, na dan Zadušnica sveću možete upaliti u crkvi.
Da li treba nositi hranu na grob
Tim povodom, na svom Instagram nalogu oglasio se otac Predrag Popović, podsećajući vernike na značaj ovog dana i sve običaje koji prate zadušnice.
- Jako važna stvar jeste da ne palite cigaretu tamo na grobu, nego da zapalite kadionicu. Ako nemate kadionicu, potražite na grobu, nekom pored ima kadionica sigurno, pozajmite kadionicu - započeo je otac Predrag Popović.
Takođe je naveo šta je to što ga vernici često pitaju.
- Često puta me ljudi pitaju, "Da li oče smem da pričam tako sa pokojnima, da mu kažem?" Zašto da ne. Mi ne verujemo u večnu smrt, već verujemo u vaskrsenje i nema ničeg lošeg da kažemo, eto i šta ima novo i da ispričamo i tako dalje. Starajmo se, malo poplevite tamo, zalijte cveće ako ima, nemojte da nosite plastične sveće i vence - objasnio je otac Predrag, pa dodao:
- Nemojte da nosite plastično cveće i vence. Patrijarh Pavle je dekretom zabranio i za sahrane i za parastose nošenje plastičnog cveća. Prvo to je plastika, ona izbledi, bude ružna, to se posle baci, to ne može da truli, to se vuče. Mi smo ljudi prolazni, trebamo kupovati cveće, obično, kad idemo na grob, ali to domaćice treba da imaju u svojim baštama, pa malo naberu tih jesenjih ruža, ruzmarina i tako dalje, i odnesu na grob. Ali nema veze, ako živite u stanu, pa ne možete, kupite malo cveća, odnesite tamo, to cveće će da uvene. I mi venemo sve to je prolazno, to i govori o tome da je bez Boga život prolazan - dodao je.
- Ponesite vino i žito, ako vidite sveštenika na groblju pozovite ga da očita molitvu, pomolite se i prekrstite. Posle možete da se poslužite, neko ponese sokove i kafu, neko malo voća. Nemojte na groblju praviti cirkus, gozbe i ručkove. Gledajmo da uvek budemo dostojni i dostojanstveni i da vodimo računa da ne zaboravimo te koji su nama ostavili prezime, krsnu slavu, kuću, imanje i svaku dobru vrlinu - zaključio je otac Predrag Popović.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)