Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Prema običaju, vernici Srpske pravoslavne crkve na Zadušnice odlaze na liturgiju kako bi odali poštu članovima porodice i prijateljima koji više nisu među živima. Ipak, tu postoji nekoliko navika koje treba izbegavati.
Poznat je običaj spremanja mrsne hrane koja se kadi i nosi na groblje za vreme Zadušnica. Praksa je da se prave ona jela koja je pokojnik voleo, ali se ovo može pretvoriti u gozbu. Sveštenik Branislav Miljković iz Hrama Svete Petke na Ovčanskom putu rekao je za Žena.rs da taj običaj datira iz daleke srpske istorije, ali je ipak bolje nahraniti gladne nego ostaviti da hrana propada.
Rina
Druga navika koja se može videti na grobljima je paljenje cigareta, naročito ako je pokojnik bio strastveni pušač. Otac Branislav ističe da bi trebalo zapaliti sveću za pokoj duše, a ne duvan.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Bliže nam se ZIMSKE ZADUŠNICE, a ovo su svi OBIČAJI koje vernici treba obavezno da ispoštuju: Sveštenik odgovorio treba li da se NOSI HRANA NA GROBLJE, jedna stvar je strogo zabranjena
Prve zadušnice u 2025. godini su 22. februara i nazivaju se Zimske ili Velike Zadušnice, koje se obeležavaju pred početak priprema za Vaskršnji post.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Bliže nam se ZIMSKE ZADUŠNICE, a ovo su svi OBIČAJI koje vernici treba obavezno da ispoštuju: Sveštenik odgovorio treba li da se NOSI HRANA NA GROBLJE, jedna stvar je strogo zabranjena
Prve zadušnice u 2025. godini su 22. februara i nazivaju se Zimske ili Velike Zadušnice, koje se obeležavaju pred početak priprema za Vaskršnji post.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Bliže nam se ZIMSKE ZADUŠNICE, a ovo su svi OBIČAJI koje vernici treba obavezno da ispoštuju: Sveštenik odgovorio treba li da se NOSI HRANA NA GROBLJE, jedna stvar je strogo zabranjena
Prve zadušnice u 2025. godini su 22. februara i nazivaju se Zimske ili Velike Zadušnice, koje se obeležavaju pred početak priprema za Vaskršnji post.
Vrlo je važno odneti žito i preliti ga crvenim vinom. Žito ukazuje na Hristovo telo, dok vino simboliše krv koju je prolio kao žrtvu za oprost ljudskih grehova. Molitva je najvažnija, kako tada, tako i tokom ostalih dana u godini.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
Komentari(0)