Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
U narodu se veruje da na Mitrovske zadušnice, koje uvek padaju subotom pred Mitrovdan (8. novembar), duše pokojnika izlaze iz svog sveta i dolaze među nas – da vide ko ih se setio, ko im je zapalio sveću, izgovorio ime, pružio parče hleba, tihe suze ili samo misao.
Danas se ne viče, ne psuje i ne ide praznih ruku
Ovo je dan kad se ne ide na groblje praznih šaka i praznog srca. Domaćice od ranog jutra spremaju koljivo (žito), pogaču i vino, sveće se nose uredno poređane, a u nekim krajevima i tanjiri s hranom – jer se veruje da pokojnik „miriše“ ono što mu se donese.
Možda vas zanima:
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Sutra su Mitrovske zadušnice! Jednu stvar nikako ne smete da radite, a ove običaje morate ispoštovati
U subotu, su jesenje, Mitrovske zadušnice, dan posvećen molitvama za umrle bližnje. Mitrovske zadušnice su uvek u subotu uoči praznika posvećenog Svetom velikomučeniku Dimitriju, koji se obeležava 8. novembra.
Možda vas zanima:
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Sutra su Mitrovske zadušnice! Jednu stvar nikako ne smete da radite, a ove običaje morate ispoštovati
U subotu, su jesenje, Mitrovske zadušnice, dan posvećen molitvama za umrle bližnje. Mitrovske zadušnice su uvek u subotu uoči praznika posvećenog Svetom velikomučeniku Dimitriju, koji se obeležava 8. novembra.
Možda vas zanima:
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Sutra su Mitrovske zadušnice! Jednu stvar nikako ne smete da radite, a ove običaje morate ispoštovati
U subotu, su jesenje, Mitrovske zadušnice, dan posvećen molitvama za umrle bližnje. Mitrovske zadušnice su uvek u subotu uoči praznika posvećenog Svetom velikomučeniku Dimitriju, koji se obeležava 8. novembra.
U kućama se pali sveća za one koji su daleko ili sahranjeni gde ne možemo stići. Niko se danas ne oglušuje o svoje – jer kako ih mi pamtimo, tako će i nas neko jednom.
Šta se izgovara kad se sveća pali
Kada se sveća zapali, izgovara se tiho:
„Za pokoj duše, da mu/joj Gospod oprosti grehe, da mu/joj laka zemlja i večna svetlost.“
Neki dodaju i:
„Da ga/je ne zaborave oni koji dolaze posle nas.“
Ovo nije dan tuge – već dan poštovanja i sećanja, dan kad podižemo pogled prema nebu, ali i spuštamo oči od poštovanja.
Mitrovske zadušnice kao poslednji pozdrav jeseni
Narod veruje da su Mitrovske zadušnice poslednji „topli“ susret s precima pre nego što zima zatvori zemlju. Posle toga dolazi Mitrovdan, pa Aranđelovdan, i počinje sezona „mirne tišine“, kada se duše više ne prizivaju, već se čuvaju u srcu do prolećnih Zadušnica.
Zato je ovaj dan važan. Jer on zatvara jedno poglavlje, ali i podseća da su svećom, hlebom i molitvom vrata između svetova – uvek malo odškrinuta.
Narodni običaji koje mnogi još poštuju
– Na groblju se ne jede, samo se ostavi
– Prvo se pali sveća najstarijem pokojniku, pa redom po rodu
– Za decu se pali na poseban tanjirić, uz bombonu ili jabuku
– Ako ne znaš gde ti je neko sahranjen – zapali kod crkve
– Ne vraćaj se kući drugim putem, da ne „povedeš dušu sa sobom“
U nekim krajevima se i danas uveče ostavlja malo žita na prozoru, „da duša zna da nije zaboravljena“.
Ovo je dan za tišinu, ne za planove
Danas se ne radi po kući, ne pere, ne sređuje – jer kuća treba da stoji mirno, kao i duša. Nema veselja, nema muzike, a ni velikih planova. Samo molitva, sećanje i zahvalnost.
Da znaju da ih još volimo, i kad ne znamo kako da to kažemo.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)