Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
U narodu se veruje da na Mitrovske zadušnice, koje uvek padaju subotom pred Mitrovdan (8. novembar), duše pokojnika izlaze iz svog sveta i dolaze među nas – da vide ko ih se setio, ko im je zapalio sveću, izgovorio ime, pružio parče hleba, tihe suze ili samo misao.
Danas se ne viče, ne psuje i ne ide praznih ruku
Ovo je dan kad se ne ide na groblje praznih šaka i praznog srca. Domaćice od ranog jutra spremaju koljivo (žito), pogaču i vino, sveće se nose uredno poređane, a u nekim krajevima i tanjiri s hranom – jer se veruje da pokojnik „miriše“ ono što mu se donese.
Možda vas zanima:
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Sutra su Mitrovske zadušnice! Jednu stvar nikako ne smete da radite, a ove običaje morate ispoštovati
U subotu, su jesenje, Mitrovske zadušnice, dan posvećen molitvama za umrle bližnje. Mitrovske zadušnice su uvek u subotu uoči praznika posvećenog Svetom velikomučeniku Dimitriju, koji se obeležava 8. novembra.
Možda vas zanima:
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Sutra su Mitrovske zadušnice! Jednu stvar nikako ne smete da radite, a ove običaje morate ispoštovati
U subotu, su jesenje, Mitrovske zadušnice, dan posvećen molitvama za umrle bližnje. Mitrovske zadušnice su uvek u subotu uoči praznika posvećenog Svetom velikomučeniku Dimitriju, koji se obeležava 8. novembra.
Možda vas zanima:
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Sutra su Mitrovske zadušnice! Jednu stvar nikako ne smete da radite, a ove običaje morate ispoštovati
U subotu, su jesenje, Mitrovske zadušnice, dan posvećen molitvama za umrle bližnje. Mitrovske zadušnice su uvek u subotu uoči praznika posvećenog Svetom velikomučeniku Dimitriju, koji se obeležava 8. novembra.
U kućama se pali sveća za one koji su daleko ili sahranjeni gde ne možemo stići. Niko se danas ne oglušuje o svoje – jer kako ih mi pamtimo, tako će i nas neko jednom.
Šta se izgovara kad se sveća pali
Kada se sveća zapali, izgovara se tiho:
„Za pokoj duše, da mu/joj Gospod oprosti grehe, da mu/joj laka zemlja i večna svetlost.“
Neki dodaju i:
„Da ga/je ne zaborave oni koji dolaze posle nas.“
Ovo nije dan tuge – već dan poštovanja i sećanja, dan kad podižemo pogled prema nebu, ali i spuštamo oči od poštovanja.
Mitrovske zadušnice kao poslednji pozdrav jeseni
Narod veruje da su Mitrovske zadušnice poslednji „topli“ susret s precima pre nego što zima zatvori zemlju. Posle toga dolazi Mitrovdan, pa Aranđelovdan, i počinje sezona „mirne tišine“, kada se duše više ne prizivaju, već se čuvaju u srcu do prolećnih Zadušnica.
Zato je ovaj dan važan. Jer on zatvara jedno poglavlje, ali i podseća da su svećom, hlebom i molitvom vrata između svetova – uvek malo odškrinuta.
Narodni običaji koje mnogi još poštuju
– Na groblju se ne jede, samo se ostavi
– Prvo se pali sveća najstarijem pokojniku, pa redom po rodu
– Za decu se pali na poseban tanjirić, uz bombonu ili jabuku
– Ako ne znaš gde ti je neko sahranjen – zapali kod crkve
– Ne vraćaj se kući drugim putem, da ne „povedeš dušu sa sobom“
U nekim krajevima se i danas uveče ostavlja malo žita na prozoru, „da duša zna da nije zaboravljena“.
Ovo je dan za tišinu, ne za planove
Danas se ne radi po kući, ne pere, ne sređuje – jer kuća treba da stoji mirno, kao i duša. Nema veselja, nema muzike, a ni velikih planova. Samo molitva, sećanje i zahvalnost.
Da znaju da ih još volimo, i kad ne znamo kako da to kažemo.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Zašto se ognjište nije gasilo ni leti: Tajna plamena koji čuva kuću i dušu
Ognjište u staroj srpskoj kući bilo je više od mesta za vatru – bilo je srce doma, molitva predaka i tiha zaštita od svakog zla
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
Komentari(0)