Imao oko 50 godina, 165 cm, pozlaćene nokte i bio je vrlo cenjena ličnost: Evo ko je zapravo Beogradska mumija
Istorija Beogradske mumije.

Verovatno nije mogao ni da naslutiHadži Pavle Riđički da će njegova odluka da tokom posete Egiptu, polovinom 19. veka kupi jednu mumiju, ostaviti takav trag. Upravo zahvaljujući ovom čoveku, Beograd je dobio "svoju" mumiju.
U egipatskom gradu Luksoru je tokom obilaska ove drevne zemlje, Hadži Pavle kupio mumiju, za koju je kasnije utvrđeno da je pripadala svešteniku po imenu Nesmin, koji je bio iz Ahmima.
Printscreen/Youtube
Juna meseca daleke 1888. godine, ovaj dobrotvor poklanja beogradskom Narodnom muzeju ovu mumiju, koja je kasnije "prekrštena" u Beogradsku mumiju, kako je i danas poznata.
Darodavno pismo koje je Hadži Pavle tada uputio ovoj značajnoj kulturnoj instituciji sadržalo je i detalj, koji ne treba zaboraviti. Ne samo da je napisao da je njegova namera bila rodoljubiva, nego je pored ostalog napomenuo i da mumiju nije kupio "za sebe, nego za srpski narod."
Putešestvije Beogradske mumije
Prvi put su stanovnici Beograda imali priliku da vide ovaj neverovatno značajan poklon već početkom meseca avgusta 1888. godine. Od tada, sve do danas, Beogradska mumija prošla je mnogo toga.
Sve do početka šezdesetih godina prošloga veka je bila uvrštena u stalnu muzejsku postavku. Nažalost, tada dolazi do određenih promena u konceptu samog muzeja, zbog čega Beogradska mumija "biva povučena u depo", navedeno je na sajtu Narodnog muzeja u Beogradu.
Sve do 1992. godine, mumija je deo Arheološke zbirke, oformljene pri Filosofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, kome je data na pozajmicu sa ciljem kako proučavanja, tako isto i za potrebe održavanja nastave na toj visokoškolskoj ustanovi.
U vreme kada su kuće, koje su pripadale braći Veličković i Miši Anastasijeviću korišćene za potrebe Narodnog muzeja, što se zbilo u periodu od 1893. do početka Velikog rata, stanovnici Beograda i svi ostali znatiželjnici, imali su prilike da vide ovaj značajan eksponat. Prostorija u kojoj se Beogradska mumija nalazila, nosila je naziv "Sala mumije."
I u poslednje vreme, počev od 2012. godine je Narodni muzej nudio mogućnost zainteresovanima da vide Beogradsku mumiju, u okviru vođenih poseta za manje grupe ljudi. Mumija se izlaže u donjem delu kovčega i u vitrini od stakla, u kontrolisanim uslovima, kako ne bi došlo ni do kakvih oštećenja.
Neverovatna otkrića
Ne samo da je utvrđeno tačno da je u pitanju mumificirano telo sveštenika Nesmina, već je otkriveno i još mnogo toga zanimljivog u vezi sa Beogradskom mumijom. Pored ostalog, poznato je i da je Nesmin imao oko 50 godina kada je preminuo, te da je njegova visina bila 165 centimetara.
Printscreen/Youtube
Nokti na njegovim i nogama i rukama, što je posebno zanimljivo, bili su pozlaćeni. Utvrđeno je takođe da je najverovatnije živeo oko 300-te godine pre Hrista, kao i da su mu izvađena pluća, ali da je u njegovom telu ostalo srce. Razlog za to vezuje se za verovanje koje je bilo prisutno u drevnom Egiptu, a prema kome je centar uma upravo srce.
Zanimljivo je pomenuti da je deo postavke Egipatskog muzeja, koji se nalazi u Kairu i stela, odnosno svojevrstan nadgrobni spomenik sveštenika Nesmina. Na oko dve stotine kilometara udaljenosti od Luksora je 1885. godine otkrivena ta stela i na osnovu nje se mnogo toga saznalo o Nesminu.
U unutrašnjosti ovoja mumije otkriven je i papirusni svitak, koji se smatra i vrlo značajnim otkrićem u vezi sa Beogradskom mumijom. U pitanju je takozvana Knjiga mrtvih, koja je otkrivena u blizini Nesminovog srca.
U nastavku pogledajte dokumentarni prilog o Beogradskoj mumiji:
(Telegraf)

Svakog dana je Vladeta Jerotić radio ove 2 vežbe za mozak: Zbog njih je imao oštro pamćenje, a ne zahtevaju preveliki trud
Za Vladetu Jerotića su ovo bile ključne vežbe za pamćenje.

Ove žene su stajale iza kneza Mihaila: Zajedno sa njim krojile su srpsku istoriju, hteo je da se oženi sestričinom, a Karađorđeva unuka mu ukrala srce
Žene koje su okruživale kneza Mihaila, počev od strine Tomanije pa sve do njegovih velikih ljubavi, imale su često veliki uticaj, kako na njega tako i na politiku i sudbinu Kneževine Srbije.

NEUSPELI POKUŠAJ BIVŠEG VATROGASCA DA UBIJE KRALJA MILANA: Jedan od prevrata na porodicu Obrenović, IVANJDANSKI ATENTAT
Taj atentat ulazi u red prevratničkih akcija protiv lične vladavine Obrenovića i njihovog gušenja političkih sloboda u Srbiji.

NEOBIČAN OBIČAJ SA IVANJDANSKIM VENČIĆEM: Zašto su devojke venčić bacale baš na reku?
Na Ivanjdan, jedan od najlepših letnjih praznika, devojke širom Srbije pravile su posebne venčiće od lekovitog bilja, pa ih zatim puštale niz reku. Ovaj ritual nije bio tek igra – iza njega se krilo duboko verovanje u magičnu moć reke da otkrije budućnost, posebno onu ljubavnu.

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove
Komentari(0)