Danas je JESENJI KRSTOVDAN: Veruje se da jednu stvar morate uneti u kuću za BLAGOSTANJE tokom cele godine, a evo i ostalih običaja
Danas, 27. septembra, je crveno slovo i obeležava se jesenji Krstovdan, praznik koji se naziva još i Vozdviženje Časnog krsta. Ovaj praznik slavi se u spomen na dan kada je pronađen i iskopan Časni krst na Golgoti i dan kada je vraćen iz Persije u Jerusalim.
Krstovdan slavimo dva dana u godini; ovo je jesenji Krstovdan, a 18. januara slavi se onaj zimski, u znak sećanja na prve hrišćane i krštenje Isusa u reci Jordan.
U prošla vremena ljudi su strogo postili na ovaj dan, tačnije samo na hlebu i vodi, ali zanimljivo - jelo se i grožđe, dok je drugo voće bilo zabranjeno. O značaju ovog običaja svedoči i narodna poslovica: "Ko se krstom krst, taj Krstovdan posti!"
Takođe, u nekim srpskim selima održavali su se i vašari, a ovaj dan prati još niz vrlo koloritnih, zanimmljivih očija.
Možda vas zanima:
Sutra, na Krstovdan uradite ove 2 stvari: Post je obavezan, ali pod ovim uslovima
Vozdvišenje časnog Krsta ili jesenji krstovdan slavimo 27. septembra i taj dan je post obavezan, ali dozvoljeno je jesti proizvode spremljene na ulju
Evo koliko se dugo čuva sveta vodica: Na Krstovdan je ovako odložite, kako ne biste napravili veliki greh
Kako ne biste načinili veliki greh, odložite svetu vodicu na ovaj način.
Možda vas zanima:
Sutra, na Krstovdan uradite ove 2 stvari: Post je obavezan, ali pod ovim uslovima
Vozdvišenje časnog Krsta ili jesenji krstovdan slavimo 27. septembra i taj dan je post obavezan, ali dozvoljeno je jesti proizvode spremljene na ulju
Evo koliko se dugo čuva sveta vodica: Na Krstovdan je ovako odložite, kako ne biste napravili veliki greh
Kako ne biste načinili veliki greh, odložite svetu vodicu na ovaj način.
Možda vas zanima:
Sutra, na Krstovdan uradite ove 2 stvari: Post je obavezan, ali pod ovim uslovima
Vozdvišenje časnog Krsta ili jesenji krstovdan slavimo 27. septembra i taj dan je post obavezan, ali dozvoljeno je jesti proizvode spremljene na ulju
Evo koliko se dugo čuva sveta vodica: Na Krstovdan je ovako odložite, kako ne biste napravili veliki greh
Kako ne biste načinili veliki greh, odložite svetu vodicu na ovaj način.
Stari običaj nalaže da se na ovaj dan stoka premazuje katranom u znaku krsta da bi se zaštitila od bolesti. Takođe, u svim selima isplaćuju takozvane poljake, koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji teraju ptice i naplaćuju globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno o Đurđevdanu.
U narodu se veruje da se na Krstovdan zmije povuku na počinak i da ih od tada više nema. Ne treba zaboraviti ni još jednu praksu u narodu na ovaj dan; veruje se da treba iskopati rupe za sađenje voćaka, kako bi im se stablo što više razgranalo.
Jedan od najlepših običaja za jesenji Krstovdan jeste tradicija branja i svećenja bosiljka. Ova biljka je u našem narodu poznata kao božja i veoma je važna za naše običaje. Kažu da se prvo sadi bosiljak, pa tek onda druge biljke i cveće. Zato bi sutra svako trebalo da u kuću unese malo bosiljka – za uspeh i zdravlje svih u domu. Slično tome, bosiljak treba zakačiti na ikonu da cela godina ne bi išla naopako, a kažu da se valja i popiti čaj od bosiljka.
Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.
Narodno verovanje je da Krstovdan može da predvidi vremenske prilike
Inače, narodno verovanje kaže da se na sutrašnji dan mogu predvideti i dalje vremenske prilike, i to na ovaj način:
– Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom.
– Ako je suvo, naredna godina će biti sušna.
– Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.
– Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu.
– Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu.
– Posle toplog i suvog septembra predstoji hladan i kišovit oktobar.
– Septembarska kiša doneće zlato njivama, a otrov vinogradima.
– Kakav septembar oko Krstovdana, takav nas očekuje mart naredne godine.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Komentari(0)