Danas je JESENJI KRSTOVDAN: Veruje se da jednu stvar morate uneti u kuću za BLAGOSTANJE tokom cele godine, a evo i ostalih običaja
Danas, 27. septembra, je crveno slovo i obeležava se jesenji Krstovdan, praznik koji se naziva još i Vozdviženje Časnog krsta. Ovaj praznik slavi se u spomen na dan kada je pronađen i iskopan Časni krst na Golgoti i dan kada je vraćen iz Persije u Jerusalim.
Krstovdan slavimo dva dana u godini; ovo je jesenji Krstovdan, a 18. januara slavi se onaj zimski, u znak sećanja na prve hrišćane i krštenje Isusa u reci Jordan.
U prošla vremena ljudi su strogo postili na ovaj dan, tačnije samo na hlebu i vodi, ali zanimljivo - jelo se i grožđe, dok je drugo voće bilo zabranjeno. O značaju ovog običaja svedoči i narodna poslovica: "Ko se krstom krst, taj Krstovdan posti!"
Takođe, u nekim srpskim selima održavali su se i vašari, a ovaj dan prati još niz vrlo koloritnih, zanimmljivih očija.
Možda vas zanima:
Sutra, na Krstovdan uradite ove 2 stvari: Post je obavezan, ali pod ovim uslovima
Vozdvišenje časnog Krsta ili jesenji krstovdan slavimo 27. septembra i taj dan je post obavezan, ali dozvoljeno je jesti proizvode spremljene na ulju
Evo koliko se dugo čuva sveta vodica: Na Krstovdan je ovako odložite, kako ne biste napravili veliki greh
Kako ne biste načinili veliki greh, odložite svetu vodicu na ovaj način.
Možda vas zanima:
Sutra, na Krstovdan uradite ove 2 stvari: Post je obavezan, ali pod ovim uslovima
Vozdvišenje časnog Krsta ili jesenji krstovdan slavimo 27. septembra i taj dan je post obavezan, ali dozvoljeno je jesti proizvode spremljene na ulju
Evo koliko se dugo čuva sveta vodica: Na Krstovdan je ovako odložite, kako ne biste napravili veliki greh
Kako ne biste načinili veliki greh, odložite svetu vodicu na ovaj način.
Možda vas zanima:
Sutra, na Krstovdan uradite ove 2 stvari: Post je obavezan, ali pod ovim uslovima
Vozdvišenje časnog Krsta ili jesenji krstovdan slavimo 27. septembra i taj dan je post obavezan, ali dozvoljeno je jesti proizvode spremljene na ulju
Evo koliko se dugo čuva sveta vodica: Na Krstovdan je ovako odložite, kako ne biste napravili veliki greh
Kako ne biste načinili veliki greh, odložite svetu vodicu na ovaj način.
Stari običaj nalaže da se na ovaj dan stoka premazuje katranom u znaku krsta da bi se zaštitila od bolesti. Takođe, u svim selima isplaćuju takozvane poljake, koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji teraju ptice i naplaćuju globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno o Đurđevdanu.
U narodu se veruje da se na Krstovdan zmije povuku na počinak i da ih od tada više nema. Ne treba zaboraviti ni još jednu praksu u narodu na ovaj dan; veruje se da treba iskopati rupe za sađenje voćaka, kako bi im se stablo što više razgranalo.
Jedan od najlepših običaja za jesenji Krstovdan jeste tradicija branja i svećenja bosiljka. Ova biljka je u našem narodu poznata kao božja i veoma je važna za naše običaje. Kažu da se prvo sadi bosiljak, pa tek onda druge biljke i cveće. Zato bi sutra svako trebalo da u kuću unese malo bosiljka – za uspeh i zdravlje svih u domu. Slično tome, bosiljak treba zakačiti na ikonu da cela godina ne bi išla naopako, a kažu da se valja i popiti čaj od bosiljka.
Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.
Narodno verovanje je da Krstovdan može da predvidi vremenske prilike
Inače, narodno verovanje kaže da se na sutrašnji dan mogu predvideti i dalje vremenske prilike, i to na ovaj način:
– Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom.
– Ako je suvo, naredna godina će biti sušna.
– Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.
– Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu.
– Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu.
– Posle toplog i suvog septembra predstoji hladan i kišovit oktobar.
– Septembarska kiša doneće zlato njivama, a otrov vinogradima.
– Kakav septembar oko Krstovdana, takav nas očekuje mart naredne godine.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)