JELO I ZA CARA I ZA SIROMAHA Bungur je bio glavna hrana za kada se obavljaju teški poslovi (RECEPT/VIDEO)
Da li znate šta je bungur i od čega se priprema?
U knjizi "Kuvar zdrave hrane naših baka i dedova”, autora Jovana Maksimovića, nalazi se recept za jelo "bungur". Autor navodi da je recept za to jelo zabeležio učitelj Jeremija Pavlović iz Kragujevačke Jasenice u svojoj zbirci narodnih umotvorina, pa dalje navodi da je to jelo prastaro (u odnosu na XIX vek) te da se smatra za slavsko i veoma izdašno.
Bungur je jelo za koje kažu da je nastalo još u staroj Persiji i da je bilo idealno pred teške radove u polju. Osnovne namirnice koju su potrebne za pripremu bungura je lomljena pšenica zvana bulgur i dimljeno svinjsko meso.
Shutterstock/Bungur pšenica
Bungur je staro srpsko jelo, koje se nekada spremalo često i skoro u svakoj kući, a bio je glavna hrana za kada se obavljaju teški poslovi. Kažu da je ukusnije kada se priprema, tj. kuva za više osoba i da se jede bez hleba.
Ovo zdravo i ukusno jelo, sada gotovo potpuno zaboravljeno, nekada je bilo sastavni deo bogate srpske trpeze.
Bungur je starovremensko jelo koje se nekada spremalo u selima oko Zapadne Morave i smatralo se da je po ukusu i kvalitetu takvo da se može služiti i na carskim dvorovima, što se i dešavalo, ali i na trpezama najvećih siromaha. Priča se da je svaka kuća u stara vremena imala kameni žrvanj na kome se mlela pšenica za bungur.
Na bunguru su odrastale generacije i generacije naroda ovog dela Srbije, a onda je pao u zaborav sve do 2016. godine, kada su meštani sela Vujetinci odlučili da ovo jelo otrgnu od zaborava tako što su bunguru u čast organizovali svetkovinu.
Bungur se priprema od prekrupe pšenice sa dodacima onoga što se u kući zatekne - dosta kajmaka, sira, povrća i ako je domaćin imućniji, pilećeg ili nekog drugog mesa i na pripremi ovog jela se nikada nije štedelo. Nekada se spremao često i skoro u svakoj kući.
Sastojci - Gusti bungur(Milijan Stojanić):
700 grama pšenice,
300 grama kajmaka,
2 decilitra mleka
i so.
Način pripreme:
Očišćenu i opranu pšenicu kuvati oko jedan sat da se zrna ne raspadnu. Pšenicu ocediti, ohladiti i samleti na vodenicu za meso. Tako pripremljenu pšenicu staviti u posudu, naliti vodom, posoliti i staviti da se kuva. U toku kuvanja naliti sa manjom količinom vode, ali voditi računa da ne ostane mnogo tečnosti. Kada je pšenica kuvana, staviti kajmak sa mlekom, izmešati i služiti.
Prijatno!
Izvor: vikipedija
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
3 najlepša recepta za starinske (jeftine) oblande: Savršene za slavsku trpezu, a pun pleh košta samo 500 dinara
Jedan od najomiljenijih kolača među starijima svakako je oblanda, a ako je ovako napravite sigurno će vas vratiti nekoliko decenija u prošlost
KOLAČ KOJI SE ČUVA DVE NEDELJE: Zaboravljeni posni recept sa orasima naših baka, tajna mirisa i mekoće
U vremenima dugih postova, srpska trpeza je bila puna domišljatih recepata. Otkrivamo tajnu "Bakine torte" – izuzetno bogatog, ali potpuno posnog kolača koji se pravi bez jaja i mleka. Ovaj kolač, premazan medom i orasima, ostaje mekan i svež danima, zbog čega je bio idealna zimska poslastica za slavlja.
Srpkinje će biti oduševljene ovim starinskim receptom: Orasnice kakve smo jeli samo kod bake, pravo savršenstvo
Bilo da ih pravite za praznike, porodične okupljanja ili jednostavno za uživanje uz kafu orašnice su pravi izbor koji će osvojiti sve.
Ko proba pitu s makom po receptu Suzane Mančić neće se pokajati: Bolja je od svake štrudle, osvaja ukusom i mirisom
Recept za ovu ukusnu poslasticu kojoj malo ko može odoleti.
GRUŠALJ: Zaboravljena pita sa kiselim testom – zašto je ovaj specijalitet Stare planine savršena zamena za burek
Grušalj (Gruvanica ili Razlevuša) je autentični specijalitet iz jugoistočne Srbije, često vezan za sela oko Stare planine i Pirota. Iako liči na pitu ili proju, Grušalj je mnogo više – to je hrana za pastire i teške radnike, zasitna, puna sira i mnogo zdravija od klasičnog bureka. Otkrivamo tajnu kiselog testa i pravog, domaćeg belog sira.
Komentari(0)