NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
Manastir Manasija, posvećen Svetoj Trojici, sagrađen je između 1407. i 1418. godine, u klisuri reke Resave. On je bio poslednja monumentalna građevina srednjovekovne Srbije pre pada pod Turke, i kao takav, morao je biti tvrđava duha i tela.
Arhitektonska tajna: Spoj Vizantije i Gotike
Manasija nije klasičan moravski manastir. Odlikuje se izuzetno snažnim utvrđenjem sa 11 kula (među kojima dominira Despotova kula) i dubokim rovom. Njena crkva kombinuje klasični razvijeni trikonhos Moravske škole sa neobičnim, romaničkim i gotičkim uticajima na fasadi.
Možda vas zanima:
Ovo je tajna imena srpskih manastira: Hladnoća, mesto ljubavnog sastanka i izvor kriju zagonetku, a jedan se zove po srpskom despotu koga su poredili sa carem
Srpski manastiri nose najrazličitija imena koja imaju svoju istoriji i posebna značenja.
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Možda vas zanima:
Ovo je tajna imena srpskih manastira: Hladnoća, mesto ljubavnog sastanka i izvor kriju zagonetku, a jedan se zove po srpskom despotu koga su poredili sa carem
Srpski manastiri nose najrazličitija imena koja imaju svoju istoriji i posebna značenja.
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Možda vas zanima:
Ovo je tajna imena srpskih manastira: Hladnoća, mesto ljubavnog sastanka i izvor kriju zagonetku, a jedan se zove po srpskom despotu koga su poredili sa carem
Srpski manastiri nose najrazličitija imena koja imaju svoju istoriji i posebna značenja.
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Zapadni uticaji: Za razliku od drugih manastira tog doba, Manasija je imala elemente (poput slepih arkada i romaničkih profila) koji su bili anahrone i retke u pravoslavnoj arhitekturi. Ovi uticaji, verovatno uvezeni sa Jadrana i primorskih gradova, naglašavali su zapadno obrazovanje despota Stefana Lazarevića.
Krstasti svod (Gotički uticaj): Unutrašnjost crkve je projektovana tako da odiše monumentalnošću. Upravo je ta smela primena zapadnih elemenata u okviru pravoslavne crkve bila revolucionarna, ali i kontroverzna za to doba.
Resavska škola: Centar skrivene misli
Manasija je bila sedište čuvene Resavske škole – najveće prepisivačke i prevodilačke radionice u to vreme. Monasi su se bavili prepisivanjem i ispravljanjem starih rukopisa. Manastir je bio centar pismenosti i obrazovanja i posle pada Despotovine, čuvajući srpsku književnost i duhovnost od zaborava.
Ova kombinacija vojne snage (tvrđava sa kulama), duhovnog otpora (Resavska škola) i arhitektonskih kontroverzi (zapadni uticaji) čini Manasiju jednim od najznačajnijih i najsloženijih svedočanstava srpske srednjovekovne istorije.
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Naši stari su verovali da vetar ima duhovnu funkciju: Ovako su mu pevali, a razlog će vas iznenaditi
Pevanje pred vetar nije pokušaj da se kontroliše priroda
Komentari(0)