NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
Manastir Manasija, posvećen Svetoj Trojici, sagrađen je između 1407. i 1418. godine, u klisuri reke Resave. On je bio poslednja monumentalna građevina srednjovekovne Srbije pre pada pod Turke, i kao takav, morao je biti tvrđava duha i tela.
Arhitektonska tajna: Spoj Vizantije i Gotike
Manasija nije klasičan moravski manastir. Odlikuje se izuzetno snažnim utvrđenjem sa 11 kula (među kojima dominira Despotova kula) i dubokim rovom. Njena crkva kombinuje klasični razvijeni trikonhos Moravske škole sa neobičnim, romaničkim i gotičkim uticajima na fasadi.
Možda vas zanima:
Zašto manastir Manasija ima zidine kao tvrđava: Kada crkva postane zamak
Jedna od najvećih srpskih svetinja okružena je visokim bedemima i kulama kao srednjovekovni grad. I nije slučajno – despot Stefan Lazarević znao je da vera mora biti zaštićena kao i država
Ovi manastiri su pravo blago Srbije: Pogledajte 8 najlepših svetinja koje će vas oduševiti, jedan se izdavaja!
Nemanjići su nam u amanet ostavili neke od najlepših hramova
Možda vas zanima:
Zašto manastir Manasija ima zidine kao tvrđava: Kada crkva postane zamak
Jedna od najvećih srpskih svetinja okružena je visokim bedemima i kulama kao srednjovekovni grad. I nije slučajno – despot Stefan Lazarević znao je da vera mora biti zaštićena kao i država
Ovi manastiri su pravo blago Srbije: Pogledajte 8 najlepših svetinja koje će vas oduševiti, jedan se izdavaja!
Nemanjići su nam u amanet ostavili neke od najlepših hramova
Možda vas zanima:
Zašto manastir Manasija ima zidine kao tvrđava: Kada crkva postane zamak
Jedna od najvećih srpskih svetinja okružena je visokim bedemima i kulama kao srednjovekovni grad. I nije slučajno – despot Stefan Lazarević znao je da vera mora biti zaštićena kao i država
Ovi manastiri su pravo blago Srbije: Pogledajte 8 najlepših svetinja koje će vas oduševiti, jedan se izdavaja!
Nemanjići su nam u amanet ostavili neke od najlepših hramova
Zapadni uticaji: Za razliku od drugih manastira tog doba, Manasija je imala elemente (poput slepih arkada i romaničkih profila) koji su bili anahrone i retke u pravoslavnoj arhitekturi. Ovi uticaji, verovatno uvezeni sa Jadrana i primorskih gradova, naglašavali su zapadno obrazovanje despota Stefana Lazarevića.
Krstasti svod (Gotički uticaj): Unutrašnjost crkve je projektovana tako da odiše monumentalnošću. Upravo je ta smela primena zapadnih elemenata u okviru pravoslavne crkve bila revolucionarna, ali i kontroverzna za to doba.
Resavska škola: Centar skrivene misli
Manasija je bila sedište čuvene Resavske škole – najveće prepisivačke i prevodilačke radionice u to vreme. Monasi su se bavili prepisivanjem i ispravljanjem starih rukopisa. Manastir je bio centar pismenosti i obrazovanja i posle pada Despotovine, čuvajući srpsku književnost i duhovnost od zaborava.
Ova kombinacija vojne snage (tvrđava sa kulama), duhovnog otpora (Resavska škola) i arhitektonskih kontroverzi (zapadni uticaji) čini Manasiju jednim od najznačajnijih i najsloženijih svedočanstava srpske srednjovekovne istorije.
Neki od NAJVAŽNIJIH SRBA svih vremena SAHRANJENI SU NA ISTOM MESTU! Njihovi grobovi nalaze se iza ovih vrata
Od svih manastira Fruške gore Krušedol je verovatno najpoznatiji. A ima i razloga za to!
Vežbe za mozak: Tajna rituala zbog kojeg je Vladeta Jerotić imao fantastično pamćenje
Otkrijte jednostavne vežbe za mozak koje je Vladeta Jerotić praktikovao svakog dana i povrati mentalnu oštrinu odmah.
Danas je Sveti Andrej Prvozvani: Praznik na koji se sprema „Mečkina povojnica“, dan brojnih običaja, ali i zabrana
Da li ste čuli za “mečkinu povojnicu”? Pogledajte koji običaji, verovanja i zabrane važe na današnji dan!
Šta se radi sa slavskim kolačem koji ostane posle slave: Otac Dejan objašnjava šta je jedino ispravno
Nakon što prođe slava često nam ostane mnogo hrane, a ponekad i slavski kolač. Evo šta sa njim treba uraditi
"Onaj ko ODBIJE kumstvo, prati ga jezivo verovanje"
Kumstvo je u srpskoj tradiciji mnogo više od običaja. To je duhovno srodstvo, veza koja se ne raskida ni vremenom ni udaljenošću. Kum nije samo svedok na venčanju ili osoba koja drži dete na krštenju - on postaje deo porodice, duhovni stub i svedok jednog zaveta pred Bogom.
Komentari(0)