GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
Planina Miroč, smeštena iznad Đerdapske klisure, od davnina je imala poseban status. U epskoj poeziji, Miroč je dom hirovite vile Ravijojle i mesto gde se Kraljević Marko odmarao. Njena blagotvorna flora i netaknuta priroda stvorile su legendu o "groblju vila" – mestu gde je priroda toliko moćna da sama odbija zle uticaje.
Shutterstock
Sava Savanović: Vampir iz Zarožja
Najmračnija priča, međutim, vezuje se za selo Zarožje, u blizini Bajine Bašte, na obroncima sela koje izlazi na Miroč. Legenda kaže da je tu živeo Sava Savanović, bogati seljak koji se, nakon smrti, povampirio. On je živeo u staroj vodenici pored reke Rogačice, gde je noću ubijao i pio krv nesrećnicima koji bi došli da melju žito.
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Ova priča je toliko jaka da je inspirisala pripovetku Milovana Glišića "Posle devedeset godina", po kojoj je snimljen i prvi srpski horor film – "Leptirica" (1973). Meštani Zarožja i danas nerado govore o Savi i čak ni nakon rekonstrukcije, vodenici ne prilaze bez opreza, a neki i dalje nose beli luk kao zaštitu. Priča o vampiru je, zanimljivo, i jedina srpska reč koja je ušla u sve svetske jezike – vampir.
rina
Sablasna tišina i geomagnetizam
Mistični ugled Miroča podržavaju i prirodni fenomeni. Iako ne postoji direktna potvrda geomagnetne anomalije, putnici koji prolaze kroz Miroč često prijavljuju da im automobilski motori neobjašnjivo staju ili se gasi radio signal. Lokalno stanovništvo to pripisuje snažnoj energiji planine. Bez obzira na razlog, Miroč ostaje planina gde se mitologija, misticizam i priroda spajaju u jednu, neponovljivu celinu.
Neki od NAJVAŽNIJIH SRBA svih vremena SAHRANJENI SU NA ISTOM MESTU! Njihovi grobovi nalaze se iza ovih vrata
Od svih manastira Fruške gore Krušedol je verovatno najpoznatiji. A ima i razloga za to!
Vežbe za mozak: Tajna rituala zbog kojeg je Vladeta Jerotić imao fantastično pamćenje
Otkrijte jednostavne vežbe za mozak koje je Vladeta Jerotić praktikovao svakog dana i povrati mentalnu oštrinu odmah.
Danas je Sveti Andrej Prvozvani: Praznik na koji se sprema „Mečkina povojnica“, dan brojnih običaja, ali i zabrana
Da li ste čuli za “mečkinu povojnicu”? Pogledajte koji običaji, verovanja i zabrane važe na današnji dan!
Šta se radi sa slavskim kolačem koji ostane posle slave: Otac Dejan objašnjava šta je jedino ispravno
Nakon što prođe slava često nam ostane mnogo hrane, a ponekad i slavski kolač. Evo šta sa njim treba uraditi
"Onaj ko ODBIJE kumstvo, prati ga jezivo verovanje"
Kumstvo je u srpskoj tradiciji mnogo više od običaja. To je duhovno srodstvo, veza koja se ne raskida ni vremenom ni udaljenošću. Kum nije samo svedok na venčanju ili osoba koja drži dete na krštenju - on postaje deo porodice, duhovni stub i svedok jednog zaveta pred Bogom.
Komentari(0)