KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
Palata Atina (Terazije br. 28) podignuta je 1903. godine, sredstvima cincarskog trgovca Đorđa N. Vuča. Njena izgradnja je deo transformacije Terazija u najreprezentativniji gradski potez. Ime je dobila po kafani "Atina", koju je u prizemlju otvorio Italijan Antonio de Franko, dvorski kuvar Kralja Petra I Karađorđevića. Kafana je brzo postala popularna, pa je i cela zgrada preuzela njen naziv.
Bankarski trezori i zavera iz 1941.
Iako je Palata bila stambeno-poslovna zgrada, njena centralna lokacija na Terazijama, koje su bile epicentar trgovine i finansija, učinila ju je vitalnom. Veruje se da su se u podrumima Palate nalazile filijale banaka i trezori – mesta gde su preduzetnici i država čuvali gotovinu i dragocenosti.
Sa izbijanjem Aprilskog rata 1941. godine i brzim ulaskom nemačkih trupa u Beograd, nastao je potpuni haos i panika. Mnoge banke i državne institucije su u poslednjem trenutku pokušale da evakuišu svoje dragocenosti i zlatne rezerve. U tom metežu, stvorena je legenda da je deo gotovine, ne želeći da je ostave okupatoru, spaljen ili uništen u trezorima, dok su najvrednije rezerve nestale u konfuziji. Palata Atina, sa svojim navodnim bankarskim trezorima, postala je simbol "izgubljenog blaga" koje je nestalo u jednom danu.
Arhitektonski ukras Terazija
Palata Atina je, međutim, vredna i po svojoj arhitekturi. Stilski je koncipirana u akademizmu, a njen ornament u zoni atike (krovna dekoracija) sa stilizovanim grbom svedoči o snazi i ugledu vlasnika. Ona je jedan od antologijskih primera beogradske arhitekture s početka veka.
Legenda o nestalom novcu i dragocenostima, koja se priča u senci ove lepe palate, podseća nas na haos koji je pratio pad Kraljevine i na cenu koju je Beograd platio u turbulentnom 20. veku.
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Naši stari su verovali da vetar ima duhovnu funkciju: Ovako su mu pevali, a razlog će vas iznenaditi
Pevanje pred vetar nije pokušaj da se kontroliše priroda
Komentari(0)