TRADICIONALNA VOJVOĐANSKA KUHINJA Hleb koji se smeje na mesec
Od 2016 godine znanje i umeće pravljenja cipovke se nalazi na listi Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
Cipovka je tradicionalna vrsta hleba karakteristična za Vojvodinu i druge panonske krajeve. Vezana je za izrazito ratarsku kulturu Vojvodine, spremale su je isključivo žene za potrebe jednog domaćinstva, a hleb se pravio tako da traje do nedelju dana i dovoljno hranljiv za poslove na polju. Karakterističan oblik koji cipovka ima zaslužan je za njen nadimak- „hleb koji se smeje na mesec“.
Prvi pomen cipovke potiče iz 18. veka, tačnije 1794. godine u knjizi „Istorija Novog Sada“ Melhiora Erdujheljija, a od 2016 godine znanje i umeće pravljenja cipovke se nalazi na listi Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
Možda vas zanima:
TAMBURAŠI KAO DEO KULTURNOG NASLEĐA Znanje i veštine, ovi muzičari prenose često i unutar porodice, grupe i zajednice, ali se tambura uči i u školama (VIDEO)
Odlukom Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije tamburaška praksa upisana je u Nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije.
HLEB KOJI SE SMEJE NA MESEC Vojvođanska tradicionalna kuhinja
Cipovka je tradicionalna vrsta hleba, karakteristična za područje Vojvodine. Prema Vukovom Srpskom rječniku, reč „cipovka” je izraz koji se u Sremu, Bačkoj i Banatu koristi za manji hleb koji se nosi na put.
Možda vas zanima:
TAMBURAŠI KAO DEO KULTURNOG NASLEĐA Znanje i veštine, ovi muzičari prenose često i unutar porodice, grupe i zajednice, ali se tambura uči i u školama (VIDEO)
Odlukom Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije tamburaška praksa upisana je u Nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije.
HLEB KOJI SE SMEJE NA MESEC Vojvođanska tradicionalna kuhinja
Cipovka je tradicionalna vrsta hleba, karakteristična za područje Vojvodine. Prema Vukovom Srpskom rječniku, reč „cipovka” je izraz koji se u Sremu, Bačkoj i Banatu koristi za manji hleb koji se nosi na put.
Možda vas zanima:
TAMBURAŠI KAO DEO KULTURNOG NASLEĐA Znanje i veštine, ovi muzičari prenose često i unutar porodice, grupe i zajednice, ali se tambura uči i u školama (VIDEO)
Odlukom Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije tamburaška praksa upisana je u Nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije.
HLEB KOJI SE SMEJE NA MESEC Vojvođanska tradicionalna kuhinja
Cipovka je tradicionalna vrsta hleba, karakteristična za područje Vojvodine. Prema Vukovom Srpskom rječniku, reč „cipovka” je izraz koji se u Sremu, Bačkoj i Banatu koristi za manji hleb koji se nosi na put.
Možda vas zanima:
TAMBURAŠI KAO DEO KULTURNOG NASLEĐA Znanje i veštine, ovi muzičari prenose često i unutar porodice, grupe i zajednice, ali se tambura uči i u školama (VIDEO)
Odlukom Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije tamburaška praksa upisana je u Nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije.
HLEB KOJI SE SMEJE NA MESEC Vojvođanska tradicionalna kuhinja
Cipovka je tradicionalna vrsta hleba, karakteristična za područje Vojvodine. Prema Vukovom Srpskom rječniku, reč „cipovka” je izraz koji se u Sremu, Bačkoj i Banatu koristi za manji hleb koji se nosi na put.
Možda vas zanima:
TAMBURAŠI KAO DEO KULTURNOG NASLEĐA Znanje i veštine, ovi muzičari prenose često i unutar porodice, grupe i zajednice, ali se tambura uči i u školama (VIDEO)
Odlukom Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije tamburaška praksa upisana je u Nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije.
HLEB KOJI SE SMEJE NA MESEC Vojvođanska tradicionalna kuhinja
Cipovka je tradicionalna vrsta hleba, karakteristična za područje Vojvodine. Prema Vukovom Srpskom rječniku, reč „cipovka” je izraz koji se u Sremu, Bačkoj i Banatu koristi za manji hleb koji se nosi na put.
View this post on Instagram
Za pripremu jedne manje cipovke (od oko 700g) potrebno vam je:
500 g mekog brašna tip 500,
2,5 dl mlake vode,
10-20 g svežeg kvasca,
1 kašičica soli i
1 kašičica masti.
Kvasac rastvorite u vodi, dodajte so i kašiku brašna. Ostavite smesu da odstoji desetak minuta. Dodajte mast i brašno (postepeno) sve vreme meseći testo. Naši stari kažu da testo treba da se „prevrće“. Testo je umešeno kada se pojave mehurići. Činiju treba pokriti krpama i stoljacima – dobro je ušuškati.
Ostavite na sobnoj temperaturi petnaestak minuta. Sada ponovo treba mesiti testo “prevrtanjem“ . Oblikujte kuglu i stavite je u podmazan pleh. Cipovka treba da se odmara oko sat vremena. Rernu zagrejte na maksimum. Zasecite hleb (ne po sredini već više ka jednoj strani). Upravo zbog svog izgleda kažu da je to hleb koji se smeje na mesec. Pecite je dvadesetak miniuta, a pečenu premažite vodom. Ostavite je da se prohladi, a potom uživajte uz cipovku premazanu domaćom svinjskom mašću.
View this post on Instagram
SELJAČKA PITA SA MESOM OD KUPOVNIH KORA: Starinski recept za najukusniji obrok koji se može zamisliti
Seljačka pita sa mesom pravi se brzo, nije komplikovana, ali je zato preukusna za jelo
DVA BRZA I ZDRAVA RECEPTA Posne poslastice sa medom, gotove za deset minuta, svi će ih OBOŽAVATI!
Bliži se kraj Vaskršnjeg posta. Cvetna nedelja je u toku i već se oseća radost Vaskrsa. danas donosimo dva brza i zdrava recepta da se zasladite.
3 STARINSKA JELA OD KOPRIVE: Srbi su vekovima verovali da JAČAJU TELO u proleće i da obavezno treba da se nađu na stolu
Kopriva u Srbiji ima status maltene svete biljke, dok naši stari obožavaju jela koja u sebi sadrže ovu biljku
ZDRAVA I UKUSNA Posna čorba od KOPRIVE, naberete je i za čas napravite ovo ODLIČNO jelo!
Posna čorba od kopriva je ukusno i zdravo jelo koje možete lako pripremiti, pogotovu što je sada vreme kada kopriva može lako da se pronađe i nabere, a veoma je bogata vitaminima.
OVO JE BIO OMILJENI DORUČAK U JUGOSLAVIJI ZA VREME USKRŠNJEG POSTA: Svi su obožavali taj ukus, a jeftin je i VEOMA ZDRAV
Ako ste se ikada pitali koji je bio omiljeni doručak mešu Srbima u Jugoslaviji, mi vam donosimo starinski recept!
Komentari(0)