TAMBURAŠI KAO DEO KULTURNOG NASLEĐA Znanje i veštine, ovi muzičari prenose često i unutar porodice, grupe i zajednice, ali se tambura uči i u školama (VIDEO)

Lepote Srbije

12:00

Kultura 0

Odlukom Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije tamburaška praksa upisana je u Nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije.

TAMBURAŠI KAO DEO KULTURNOG NASLEĐA Znanje i veštine, ovi muzičari prenose često i unutar porodice, grupe i zajednice, ali se tambura uči i u školama (VIDEO)
Shutterstock

Na inicijativu Etnološkog odeljenja Muzeja Vojvodine, krajem 2019. godine pokrenut je proces prikupljanja materijala i dokumentacije potrebne za upis tamburaške prakse u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije.

Smeštanje tamburaške prakse u kontekst nematerijalnog kulturnog nasleđa u Vojvodini rezultat je sveobuhvatnijeg naučnog, etnološkog i antropološkog istraživanja ovog kulturnog fenomena. Tamburašku praksu, kao specifičnu kulturnu formu, odlikuje orkestarsko muziciranje na tamburaškim instrumentima. Veštine i znanja sviranja na ovoj vrsti žičanih instrumenata predstavljaju osnovni nematerijalni segment tamburaštva.

Pored umeća muziciranja, tamburašku praksu kao element nematerijalnog kulturnog nasleđa određuju i druge radnje i umeća: komponovanje i aranžiranje za tamburaški sastav, izrada i reparacija tamburaških instrumenata, pevanje uz pratnju tamburaškog sastava, edukacija, tradicionalni model interakcije muzičara sa publikom u kafanskom ambijentu i uključenost tamburaških sastava u običajima životnog i godišnjeg ciklusa.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Tamburaška praksa prepoznata je kao sastavni deo kulturnog identiteta Srba, Roma, Bunjevaca, Mađara, Hrvata, Slovaka, Rusina i drugih zajednica koje žive na prostoru Republike Srbije. Ona je živa praksa koja se na mlađe generacije prenosi formalnom i neformalnom edukacijom i prenošenjem veština i znanja unutar porodice ili šire zajednice.

Za upis na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa sakupljena su pisma saglasnosti predstavnika zajednica koje tamburašku praksu smatraju elementom sopstvenog kulturnog identiteta. Kao nosioci ovog kulturnog elementa prepoznati su predstavnici institucionalnog i neinstitucionalnog tamburaštva – pojedinci, svirači na tamburaškim instrumentima, članovi komercijalnih tamburaških sastava – bandi, nastavnici iz sfere formalnog muzičkog obrazovanja, kulturni aktivisti, predstavnici medija koje promovišu i neguju tamburaško muziciranje i majstori, graditelji tambura. 

Pored Vojvodine, tamburaška praksa prisutna je i u drugim delovima Republike Srbije i predstavlja reprezentativno kulturno nasleđe srpskog, kao i drugih naroda koji žive na ovom prostoru. U procesu prijave kulturnog elementa obuhvaćene su nacionalne zajednice koje baštine tamburaštvo u svojoj tradicionalnoj kulturi. Pored tradicijske, tamburaška praksa predstavljena je i u kontekstu savremene gradske kulture u Vojvodini.

Izvor: kaleidoskop

 

 

Komentari(0)

Loading